Prijava
Traži
Posao koji radite najčešće je izvor određene količine stresa. Stresa koji je svakodnevan, s kojim se više ili manje dobro nosite i kojemu su većinom svi zaposleni ljudi izloženi. Ponekad je to jer vas posao ne zadovoljava. Ponekad jer ga imate previše, ne stižete sve napraviti i rokovi su vam preblizu. A ponekad jer nailazite na dodatne probleme i komplikacije koje vam otežavaju rad i smanjuju vam uspješnost. No, uz znanje da niste svemogući, da uvijek postoje nepredviđeni događaji i problemi, sretno živite sa stresom na poslu koji dodatno motivira na rješavanje postojećih problema, ubrzava vaše razmišljanje i djelovanje te vam odlazak kući čini još sretnijim događajem.
Ipak, ako izvor stresa na poslu predstavljaju kolege ili nadređeni, ako se osjećate izrazito neugodno u njihovom okruženju i na posao idete s grčem u želucu jer su tamo i vaši suradnici, radi se o nečemu mnogo većemu od stresa, nečemu što ne doživljavaju svi zaposleni ljudi.
Sumnjate da ste žrtva mobbinga? Obratite pažnju na sljedeće:
Jeste li izloženi izrugivanju, klevetanju, prijetnjama, iznošenju lošeg mišljenja o načinu vašeg rada, brzini ispunjavanja radnih zadataka, intelektualnih sposobnosti i slično?
Jeste li bili opruženi da niste dobro napravili posao, a niste niti dobili informaciju da ga trebate napraviti? Osjećate li se u informativnoj blokadi i izolaciji?
Ako ste doživjeli i doživljavate išta od navedenog najvjerojatnije ste žrtva mobbinga na poslu te vam je potrebna pomoć kako biste izašli iz te situacije jer ona može biti vrlo pogubna po vaše fizičko i psihičko zdravlje. Nemojte se pomiriti činjenicom da vas ne tretiraju baš dobro na poslu jer takvi uvjeti rada nisu normalni, nisu prihvatljivi te su zakonski kažnjivi.
Mobbing - kako započinje i probleme uzrokuje
Mobbing najčešće započinje nekim konfliktom među kolegama koji se ne rješava te napetost raste. To prelazi u potpuno narušene međuljudske odnose u radnom okruženju. Izvorni se sukob zaboravlja, a agresija usmjerava prema određenoj osobi. Ta osoba kroz neko vrijeme najčešće gubi pravo glasa, ugled i potporu kolega te se svi prema njoj počinju ponašati kao manje vrijednoj osobi od njih.
Osobe koje su izložene mobbingu na poslu osjećaju se bespomoćno, ranjivo i bezvrijedno. Najčešće im opada samopoštovanje i sumnjaju u vlastite sposobnosti. Smatraju sebe krivcima za to što im se događa zbog vlastitog mišljenja da imaju nedovoljno razvijene sposobnosti za obavljanje posla koji rade ili razvijaju uvjerenja o nepravednom funkcioniranju svijeta i gube povjerenje u svoju okolinu. Konstantna izloženost ovakvoj vrsti stresa i manipuliranja te obezvrjeđivanja vlastite vrijednosti može uzrokovati neke fizičke bolesti, ali i velike promjene na psihičkoj bazi. Uz već navedene promjene u poimanju vlastite vrijednosti i sposobnosti, moguća je pojava anksioznih ili depresivnih simptoma.
Žrtva sam mobbinga, što sad?
Ako se radi o horizontalnom mobbingu, dakle mobbinga od strane kolega koji su na istoj razini u hijerarhiji posla, treba prijaviti problem nadređenima. Ako postoji mogućnost prijelaza na drugo radno mjesto, u drugo okruženje treba razmisliti i o toj opciji kao rješenju.
Ako se radi o vertikalnom mobbingu, dakle od strane nadređenih, problem je puno, puno kompliciraniji. Treba prijaviti nekom nadređenom koji je na višem položaju. Ako takav ne postoji, uvijek postoji mogućnost tužbe, bila ona privatna ili unutar pravilnika organizacije.
Najvažnije je reagirati što prije jer se na početku problema najlakše problem rješava. Tako kod nastanka nekog konflikta na radnom mjestu treba nastojati da se konflikt riješi kompromisno. Kod komunikacije s kolegama treba biti asertivan, zauzimati se za sebe, ali ne na agresivan način. Najbolje sredstvo u asertivnoj komunikaciju su takozvane „ja poruke“ kojima se sugovorniku daje do znanja kako neke njegove akcije djeluju na vas i vaše emocije te kako se vi onda ponašate, odnosno kakve su posljedice. Ljudi najčešće koriste „ti poruke“ u komunikaciji što znači da polaze od drugih ljudi. Takva komunikacija zvuči optužujuće i potencira nastajanje konflikata.
Nekoliko savjeta za žrtve mobbinga
Glavni savjet za žrtve mobbinga je – zapisujte i bilježite, pišite sve što vam se događa jer će vam to pomoći da sakupljate dokaze o onome što se događa i može vam pomoći da sačuvate zdravu pamet.
Ponekad je rješenje i napuštanje posla, ako postoji mogućnost novog zaposlenja.
Ukoliko osjećate negativne psihičke posljedice ovakve situacije dobro je potražiti stručnu pomoć psihologa ili psihoterapeuta kako bi uklonila ili barem smanjila posljedice proživljenog mobbinga.
Važno je imati konstantno na umu da niste manje vrijedne osobe ako ste žrtve mobbinga. To ne znači da to zaslužujete, da ste nesposobni i loše obavljate svoj posao. Također, ne znači da su svi ljudi poput osoba koje vrše mobbing nad vama te da će vam se to događati na svakom radnom mjestu.
Potrebno je vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, razvijati sebe kao osobu i privatno i poslovno, kako biste kao konačno rješenje uvijek imali dobar životopis i mnogo znanja i vještina te bili poželjan zaposlenik u bilo kojoj organizaciji. Tako ako vam se dogodi da postanete žrtva mobbinga, možete vrlo lako otići na novo radno mjesto gdje će cijeniti vašu vrijednost i kompetencije.
Ana Milčić Horvat
Ana Milčić Horvat voditeljica i osnivačica AHA Savjetovanja - centra za razvoj pojedinaca, grupa i organizacija. Završila je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirala gestalt psihoterapiju pri IGW- Insitiut fur Gestalttherapie Wurzburg. Karijeru je započela kao konzultantica za profesionalni razvoj u tvrtki Creativa d.o.o. i nastavila radeći kao Voditeljica ljudskih potencijala u tvrtki Megatrend d.o.o. Svoj san o privatnom poduzetništvu ostvaruje već pet godina radeći kao terapeutkinja i trenerica. Prošavši i sama izazove postavljanja vlastitog posla razvila je niz specijaliziranih programa za osobni i profesionalni razvoj stučnjaka u pomagačkim i savjetodavnim profesijama.
[email protected]
www.aha-savjetovanje.hr
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
Edukacija
Biznis tracheraj
