Bez stručne prakse studenti neće uspjeti u ideji ‘s fakulteta na posao’

Bez stručne prakse studenti neće uspjeti u ideji ‘s fakulteta na posao’

Za brojne studente završilo još je ljeto bez mogućnosti obavljanja stručne studentske prakse. Čini se da su i sami studenti postali svjesni činjenice da poslodavci nerado zapošljavaju mlade ljude s diplomom jer nemaju nikakva praktična znanja.

O njihovom nezadovoljstvu najbolje govori činjenica kako su studenti javnih fakulteta u istraživanu EduCentra kao najveći problem, uz prenapučenost, naveli upravo nedostatak praktične nastave. Svega 16% studenata javnih fakulteta zaključuje kako je zadovoljno praktičnim znanjem koje su stekli kroz fakultetsko obrazovanje. Studenti navode i problem svrhe takve prakse: iako se ponude za studentske praktikante redovito navode kako odlična edukativna iskustva, činjenica je kako studenti najčešće izvode tek repetitivne administrative i birokratske zadatke te se na poslijetku pitaju ima li takvo radno iskustvo svrhu. Također naglašavaju kako je zbog ekonomske situacije sve teže dobiti plaćenu praksu. Prema navodima magazina Time studentima poslovne ekonomije, prava te srodnih fakulteta znatno je teže naplatiti svoj rad dok zamjetno bolju situaciju uživaju budući inženjeri čija satnica u prosjeku doseže čak 20 američkih dolara. Baš kao u svijetu, i u Hrvatskoj za organiziranje studenske prakse su najaktivnije upravo organizacije studenata ekonomije te tehničkih i prirodnih fakulteta.

U Hrvatskoj samo za najbolje

U studentskoj udruzi eSTUDENT, čiji je cilj povezivanje najboljih studenata Sveučilišta u Zagrebu s najboljim poduzećima koje posluju u Hrvatskoj, objašnjavaju kako je studentska praksa najbolji način da se kao studenti upoznaju s poslodavcima te im se na taj način predstave i prije selekcijskog postupka. ‘‘Budući da Ekonomski fakultet ne zahtjeva od studenata obavljanje stručne prakse, poslodavcima uvijek naglašavamo kao su oni koji ju obavljaju iznimno ambiciozni i proaktivni. Iskustvo koje studenti steknu praksom je neprocjenjivo. Osim što imaju priliku upoznati se sa kulturom nekog poduzeća, oni jasnije mogu utvrditi što žele raditi, ali i što ne žele.“, objašnjava Barbara Tržec, voditeljica tima za prakse i pripravništva u eSTUDENT-u te dodaje ‘‘eSTUDENT studentima osigurava prakse na kojima imaju priliku nešto naučiti, a ne samo kuhati kavu. Takve prave prakse nauče studente od nekih važnijih i ozbiljnijih stvari kao kako se ponašati u radnom okruženju, odgovornost u poštivanju rokova, no i neke banalne kao kako koristiti neku osnovnu uredsku opremu. Budući da se studentima stalno nameće kako znanje sa fakulteta neće moći primjeniti u praksi, studentske prakse im daju komparativnu prednost kada traže posao. Danas, u vrijeme krize, posebno se cijene pripravnici i zaposlenici sa iskustvom tako da potičemo studente da se što više uključe u studentske prakse.“. Slično je u udruzi za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti IAESTE. Njihova članica Vanja Lalić poručuje kako su iskustva gotovo uvijek jako lijepa i korisna te nadodaje ‘‘osim što se student često po prvi puta nađe u pravom poslovnom okruženju, dobije svoja zaduženja i odgovornosti i biva nadgledan od strane mentora/šefa, studenti se upoznaju s tehnikama rada koje još nisu vidjeli ili se njima nisu služili na fakultetu, a često su o tome govorili u teoriji.

Tehnički fakulteti bolje plaćeni
Osim toga, studentska praksa u novoj zemlju, drugoj kulturi, s ljudima koje nikad niste vidjeli i samo snalaženje prilikom prakse koja najčešće traje oko 6 do10 tjedana najveće je iskustvo za studenta. Upravo je snalaženje u novim situacijama jako bitno poslodavcima prilikom zapošljavanja. Student koji je odradio studentsku praksu je odvažan, dobrog znanja, prilagodljiv novim sredinama i s inozemnim iskustvom. ‘‘ Također pojašnjava kako je najveći problem skupiti studentske prakse u Hrvatskoj, budući da o tom broju zavisi i broj hrvatskih studenata koje mogu poslati na stručnu praksu u inozemstvo. ‘‘Često je potrebno nazvati i preko 1000 poslodavaca kako bi se skupila brojka od 120 praksi koje onda nosimo na Generalnu Konferenciju gdje se razmjenjuju. No, ne bunimo se. Mislim da nam dobro ide i da nas tvrtke već prepoznaju kao izvor mladih i abicioznih ljudi pa nas često i sami kontaktiraju.’’ –zaključuje Lalić. Udruga AIESEC, najveća svjetska studentska organizacija, studentima s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu nudi stručnu praksu u brojnim zemljama članicama. Rahela Nenadić iz AIESEC-a objašnjava da je činjenica kako nas niti jedan fakultet ne može u potpunosti pripremiti za ono što nas čeka u poslovnom svijetu te dodaje kako su studenti koji odlaze na praksu u tom su slučaju u velikoj prednosti.

‘‘Tvrtke koje ih zapošljavaju najčešće i nemaju prevelika očekivanja jer smatraju da su u ulozi ‘učitelja’. Međutim, naši studenti redovito oduševljavaju strane tvrtke te često imamo situaciju da žele te studente zadržati neko vrijeme. Ova činjenica svjedoči o tome da naš obrazovni sustav ne zaostaje previše za uropskim sustavom, te da polako ali sigurno koračamo ka svjetlijoj budućnosti po pitanju obrazovanja.’’ poručuje Nenadić. Svjetski trend se očito nastavlja i u Hrvatskoj: dok članovima eSTUDENTA ekonomskog usmjerenja plaćena praksa nije nužno osigurana u udruzi IAESTE za studente prirodnih i tehničkih znanosti plaća je zajamčena. Iznos plaće određen je da student može s tim novcem pokriti troškove života u stranoj zemlji, dakle smještaj i hranu. Iz eSTUDENTA poručuju kako svako poduzeće ima svoju politiku vezano za plaćanje studenata. Usprkos činjenici da studenti razumljivo preferiraju plaćenu praksu, pokazuju i razumjevanje u slučaju da poslodavac nije u mogućnosti - što je češći slučaj danas. Plaće za praktikante variraju od 500kn za mjesec dana, do 1500kn za 3 tjedna obavljanja prakse. U udruzi AIESEC situacija je nešto drugačija te studenti koji se prijavljuju na praksu imaju prilike birati između 4 vrste prakse: razvojna praksa, edukacijska praksa, menadžment praksa i tehnička praksa. Ovisno o vrsti prakse studenti dobivaju i plaću. Pravilo je da plaća nikada ne smije biti niža od najniže plaće koja je propisana zakonom te zemlje. ‘‘Specifična praksa od ove 4 navedene je razvojna praksa, koja studentima omogućava da djeluju na rješavanju konkretnog problema unutar neke zemlje. Putem projekata koje organizira ta zemlja, studenti imaju prilike dobiti stvarnu sliku zemlje domaćina, ali i dati svoj osobni doprinos rješavanju problema.

Inozemno iskustvo vrlo cijenjeno

Ova praksa nije plaćena izravno već se putem osigurane hrane i smještaja tijekom boravka u toj zemlji nastoji motivirati studente za dolazak u njihovu zemlju i pomoći u rješavanju problema. Studenti koji su bili na ovoj praksi svjedoče o vrlo intenzivnom iskustvu koje je na njih ostavilo ne izbrisiv trag za budućnost, poručuju iz udruge te dodaju kako su pozitivna iskustva i motivacija studenata kada se vrate u Hrvatsku dokaz koliko je takva vrsta prakse važna prije svega za razvoj osobe a nakon toga i za utjecaj na okolinu u kojoj se nalazi. Udruge se, kao i većina poslodavca, slažu kako bi stručna praksa trebala postati sastavnim dijelom fakultetskog obrazovanja. Ivana Gregurev iz eSTUDENTA poručuje kako si, primjerice, Ekonomski fakultet ne bi smio dopustiti da nakon 4 ili 5 godina studiranja na tržište rada dođu studenti koji nisu proveli ni jedan dan na poslu. Slično razmišljaju u udruzi IAESTE gdje kažu kako se upravo za takvu promjenu cijelo vrijeme zalaže i bore. Naglašavaju kako se u drugim zemljama u kojima djeluje njihova udruga studenti potiču na odlazak na što dužu praksu i povratak na fakultet nakon nje. „Takvi studenti su tamo vrlo cijenjeni, i iako praksa ni tamo nije uključena u obrazovni sustav, ona je više cijenjena od strane fakulteta, kao i sam student koji ju je odradio.“ -objašnjavaju iz udruge te zaključuju kako bi voljeli da jednoga dana stručne prakse postanu obavezne za svakog studenta, jer to bi dovelo do velikog poboljšanja u kvaliteti našeg obrazovnog sustava te otvorilo brojne mogučnosti za povećanje mobilnosti studenata. Iz AIESEC-a ipak navode kako su studenti nažalost često zatvoreni za takva iskustva i radije se odlučuju za nešto što je već provjereno. Upravo zbog toga iz udruge smatraju da bi praksa u inozemstvu trebala postati sastavnim dijelom obrazovnog sustava te da bi se trebala više poticati sa strane fakulteta ali i organa države koji su za to specijalizirani.

Headhunting iz ljetne prakse
Iz udruge AIESEC objašnjavaju kako na globaloj razini surađuju sa preko 20 kompanija kao što su DHL, PricewaterhouseCoopers, Microsoft , Reckitt Benckiser, Electrolux, Alcatel Lucent, UBS, Husqvarna, dok su na nacionalnoj razini ostvarili suradnju sa PricewaterhouseCoopers-om, P&G-om te Končarom, uz to AIESEC Zagreb surađuje i sa AWT Internationalom, Promoplus-om, Lidlom te AZ fondom. “Globalne kompanije uzimaju između 10 do 100 praktikanata godišnje, a broj varira ovisi o trenutnom stanju unutar tvrtke. Tvrtke u Hrvatskoj uzimaju od 1-5 praktikanata, također ovisno o obujmu posla te situaciji unutar tvrtke.” – poručuje Rahela Nenadić iz udruge te dodaje “Što se tiče broja ostvarenih praksi ove godine u odnosu na prethodne, AIESEC usprkos recesijskoj godini nije osjetio pad potražnje za praksama od strane tvrtki, dapače, kako u Hrvatskoj tako i globalno ostvaren je značajan rast. Sigurni smo da je jedan od glavnih razloga za to taj što tvrtke štede na svakom koraku. Ukidaju procese kao što je regrutiranje zaposlenika na stranim tržištima, te im je višestruko isplativije eksternalizirati taj posao na nas. Tvrtke to prepoznaju, jer osim što ostvare uštede kod kratkoročnog zapošljavanja, imaju priliku pristupiti i vrhunskim mladim talentima, našim članovima, za moguće buduće stalno zaposlenje.” zaključuje Nenadić.

AIESEC i tvrtke

Dobra suradnja sa strancima
Udruga AIESEC suradnju u organiziranju stručne prakse studentima ime sa tvrtkama PricewaterhouseCoopers, P&G te Končarom, a AIESEC Zagreb surađuje sa AWT Internationalom, Promoplus-om, Lidlom te AZ fondom.

Regrutiranje kroz praksu
AIESEC usprkos recesiji nije osjetio pad potražnje za praksama od strane tvrtki. Kako te tvrtke ukidaju procese regrutiranja zaposlenika na stranim tržištima, višestruko im je isplativo eksternalizirati taj posao na nas. Time osim uštede kod kratkoročnog zapošljavanja, imaju priliku pristupiti i vrhunskim mladim talentima, našim članovima, za moguće stalno zaposlenje.

Srijeda, 08.09.2010. / Josipa Majić, poslovni.hr