Zaposlenici koji se više šale u prosjeku imaju bolji radni učinak

Zaposlenici koji se više šale u prosjeku imaju bolji radni učinak

Ozbiljan posao i humor su na prvi pogled dva oprečna pojma i na poslu bismo se trebali ponašati strogo poslovno, ne miješajući emocije u rad. 

Ili ipak ne?

Jedan od pionira na polju istraživanja humora, psiholog s doktoratom na području razvojne psihologije, Paul E. McGhee od 1968. proučava utjecaj humora na ljudsko zdravlje. Vjerovali ili ne, ovaj gospodin od 1989. napušta znanstvenu karijeru te većinu svog vremena posvećuje savjetovanju tvrtki pri uvođenju humora u organizacijsku kulturu. 

Objavio je 13 knjiga i više od 50 znanstvenih radova na temu humora, a još uvijek je živ i vrlo aktivan na tom polju. Priča se da je jednom čak i uspio ispričati dobar vic. 

Iako su psiholozi proveli brojna istraživanja na temu humora na radnom mjestu, u pretrazi znanstvenih radova za ovaj članak nisam naišao niti na jedno istraživanje koje je ustvrdilo štetnost humora na poslu. Vjerojatno najobuhvatniji znanstveni rad na tu temu 2012. godine proveli su Mesme-Magnus, Glew i Viswesvaran napravivši metaanalizu 49 različitih istraživanja.

Zaključili su da je humor, pazite sad, povezan s poboljšanim radnim učinkom. 

Osim toga, zaposlenici koji se više šale u prosjeku su zadovoljniji svojim poslom, imaju bolju koheziju unutar radne grupe ili tima, boljeg su zdravlja, učinkovitije rješavaju poslovne probleme, manje zabušavaju na poslu  i postižu bolje rezultate na još nekoliko drugih pozitivnih mjera koje doprinose radnom učinku. 

Zbog svega navedenog, humor na radnom mjestu u većini slučajeva treba poticati, a ne sprječavati.

Smatram da humor dovodi do povećane radne uspješnosti prvenstveno kroz smanjenje doživljenog stresa i poboljšanje međuljudskih odnosa. Ako se s nekim možemo našaliti, lakše ćemo prebroditi stres i osjećat ćemo veću povezanost s tim ljudima što će nas potaknuti da radimo marljivijeBit će manje nesporazuma i grešaka u komunikaciji, a teško da možemo biti u lošem odnosu s nekim s kime se često dobro nasmijemo. Tako da humor vidim kao lijek za narušene međuljudske odnose, ali i kao izvrsnu mjeru predostrožnosti. 

Humor je prepoznat i kao jedna od temeljnih snaga ljudskog karaktera u Klasifikaciji ljudskih snaga i vrlina, vodećeg okvira u psihologiji za proučavanje onog najboljeg u ljudima. Upravo sam navedenu klasifikaciju koristio za pisanje knjige „Snaga ljudskih vrlina“ u kojoj osim humora obrađujem različite karakterne snage nužne za uspjeh u poslovnom svijetu poput hrabrosti, kreativnosti, timskog rada, vodstva i upornosti. Više detalja o knjizi možete pronaći na ovom linku, a članak bih zaključio simpatičnim i istinitim citatom pokojne američke novinarke, Mignon McLaughlin:

Smisao za humor velika je obrana protiv manjih problema.“ 

Stoga kada ste sljedeći put u dilemi šaliti se na poslu ili ne, sugeriram da se našalite iz strogo poslovnih razloga! 

Nikola Greb, mag. psych. - Savjetnik za prodaju i ljudske potencijale u Mireo d.d.

pričajte nam priču


Nikola Greb, mag. psych. - Savjetnik za prodaju i ljudske potencijale u Mireo d.d.
Nikola Greb mladi je psiholog uvjeren da su upravo razvoj i jačanje vrlina odgovor na probleme koji muče suvremeno društvo poput sve većih socijalnih razlika, porasta depresije i političkih kriza. Iako nas pesimistične prognoze nerijetko obeshrabruju, zbog čega se prepuštamo potištenosti i beznađu, Greb kaže da se umjesto toga trebamo okrenuti sebi. Svatko od nas svojim svakodnevnim odlukama utječe na svoju, ali i sudbinu drugih ljudi. U svojoj prvoj knjizi hrabro i lucidno govori o vrlinama, te spretno povezuje znanstveno utvrđene činjenice s praktičnim savjetima, anegdotalne priče s introspekcijom, navodeći nas na put spoznaje i rasta. Vrline su ono prema čemu procjenjujemo karakter pojedinca, ali se u njima ogleda i karakter cjelokupnog društva te je stoga briga o vrlinama ključna za napredak pojedinca, ali i društva u cjelini.

Četvrtak, 04.02.2021.