vlada kukuriku koalicije želi kvalitetan kadar iz privatnog sektora

Veće plaće za menadžere u javnim tvrtkama

Veće plaće za menadžere u javnim tvrtkama

Odgovornost treba platiti, a potreba da se nešto učini nastaje zbog niza afera nakon kojih su otkrivene isplate mjesečnih plaća i do 100 tisuća kuna menadžerima koji su istodobno ostavili gubitke ili pak sudjelovali u kriminalnim radnjama.

Čelnici državnih i javnih tvrtki trebali bi imati adekvatne plaće jer su im pozicije odgovorne jednako kao i onima u privatnom sektoru.Sljedeći tjedan Vlada bi trebala utvrditi točne plaće za pomoćnike ministara, koje je bivša vlada ukinula te uvela državne tajnike, koji su bili i državni dužnosnici. Milanovićeva vlada već se hvalila kako će na smanjenju broja državnih tajnika smanjiti izdatke u ministarstvima, jer dok je dosad državnih dužnosnika u nekim ministarstvima bilo i šest, ubuduće bi se broj pomoćnika ministara ograničio na tri.

Zamrznutih 17.000 kuna
Plaća bi pomoćnicima, prema dosadašnjim razgovorima, ostala ista kolika je bila i državnim tajnicima – oko 13.000 kuna, zamjenik ministra imao bi plaću u rangu saborskog zastupnika – oko 16 tisuća kuna, a ministarska bi ostala na oko 18.000 kuna. Prema gruboj računici, smanjenjem broja rukovodećeg kadra u ministarstvima Vlada bi smanjila masu plaća i mogla bruto uštedjeti oko 20 milijuna kuna. No, te će plaće, kao i dosad, varirati jer su neki državni tajnici imali veća primanja zato što su bili prijavljeni u drugom gradu ili su imali veći broj djece, a tako će biti i s pomoćnicima ministara. To je slučaj i kod saborskih zastupnika, koji na osnovicu dobivaju naknadu za put, hranu, smještaj...

Iako Vlada govori o uštedi manjim brojem državnih dužnosnika, njih oko 200, jer uz državne tajnike tu su i različiti ravnatelji državnih agencija, zavoda i fondova, jasno je da oni prema zakonu ionako moraju ponuditi mandate na raspolaganje, a o njihovoj sudbini Vlada treba odlučiti u roku od 60 dana. To ne moraju učiniti ravnatelji u oko 120 uprava ministarstava jer riječ je o državnim službenicima izabranim na javnim natječajima. Isto tako, nema dugo da se bivša vlada odlučila na odabir stručnjaka u nadzornim odborima javnih i poduzeća u pretežito državnom vlasništvu, čija je naknada ograničena na 2000 kuna. Iako su i oni, dakle, izabrani javnim natječajima, gotovo je jasno da će i na tim pozicijama doći do promjena, a što onda nije isključeno ni za ravnatelje uprava u ministarstvima.

Uz velike uštede na rukovodećem kadru u ministarstvima, navodno dio Vlade razmišlja i o potrebnom povećanju menadžerskih plaća, odnosno čelnika tvrtki u javnom sektoru i pretežito državnom. Takvo što nije novost jer je bivšoj vladi Esad Čolaković, čelnik udruženja menadžera – CROMA – napisao prijedlog prema kojem bi plaće tih ljudi bile u rangu ministarskih, odnosno oko 18 tisuća kuna, ali bi imali pravo i na bonus za uspješno vođenje tvrtke, a koji bi se kretao i do dvostrukog iznosa plaće, ili pak penala u slučaju gubitaka. To nije nikada provedeno, no potreba da se nešto učini nastala je zbog niza afera nakon kojih su otkrivene isplate mjesečnih plaća i do 100 tisuća kuna menadžerima koji su istodobno ostavili gubitke ili pak sudjelovali u kriminalnim radnjama. Tada je bivša premijerka odlučila svima na vodećim pozicijama državnih kompanija zamrznuti plaću na 17.000 kuna.

Nova pravila igre
– Nova vlada će, nadam se, u tom dijelu uvesti nova pravila igre. Odnosno, da čelnici državnih tvrtki imaju osnovnu plaću koja je dio njihove pretpostavljene odgovornosti, a na koju bi se onda plaćao bonus u slučaju dobrih rezultata ili u suprotnome penali – kaže Čolaković. Samo takvo što može privući dobar kadar na te pozicije, jer u privatnom sektoru rukovodeće plaće su i nekoliko puta veće.

Licemjerje su male plaće, a naknade sa strane
– Čelnici državnih i javnih tvrtki trebali bi imati adekvatne plaće jer su im pozicije odgovorne jednako kao i onima u privatnom sektoru. No isto tako smatram da ne bi smjelo biti licemjernog pristupa – kaže predsjednik uprave Allianz osiguranja Boris Galić. Njihova plaća, smatra, treba biti transparentna, a ne da se govori o podcjenjujućoj plaći, a istodobno se prima još nekoliko naknada sa strane. Misli i da je teško kod političkih pozicija govoriti o sustavu bonusa. – Svojevrstan bonus, odnosno kaznu tu daju birači na izborima. I u privatnom sektoru sve je naglašeniji trend nagrađivanja menadžmenta za konzistentne rezultate za više godina umjesto nagrađivanja kratkoročnih uspjeha – kaže Galić.

Ponedjeljak, 19.12.2011. / Lidija Kiseljak, vecernji.hr