Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Postoje brojni načini prestanka radnog odnosa, a najčešći su otkaz i sporazumni raskid ugovora o radu. Razlozi su također brojni - od mobinga do traženja boljih uvjeta rada i same plaće pa do napose boljih ponuda.
Velika rezignacija ili Doba otkaza
Dati ili dobiti otkaz nikada nije jednostavno, a ponekad čak dolazi kao koncept snježne kugle - kada nekoliko zaposlenika dobije ili da otkaz jedno za drugim.
Primjerice, 2022. godina poznata je kao period Velike rezignacije, odnosno “The Great Resignation”, kada je otkaz dalo više od 50 milijuna Amerikanaca.
Otkaz kao nova prilika
Kako smo ranije pisali, postoji šest emocionalnih faza koje se javljaju nakon gubitka posla, slično kao i kod gubitka nekoga koga volimo: šok i negiranje, strah i panika, ljutnja, kalkuliranje o povratku, depresija te potom privremeno prihvaćanje.
Otkaz može biti velik emocionalan, ali i financijski udarac, no uvijek volimo istaknuti da može biti i prilika za potpuno nova iskustva i prilike.
O tome ako se nositi s prvotnim šokom, kako u sebi pronaći motivaciju za dalje te koje konkretne korake poduzeti kako bismo se što prije vratili na tržište rada, porazgovarali smo sa stručnjakinjom - psihologinjom Nensi Friszl Zečević iz Centra psihologije.
Koliko je otkaz uistinu stresan događaj i može li se usporediti s drugim životnim krizama?
Mogu potvrditi da je gubitak posla jedan od najstresnijih životnih događaja i može ga se usporediti s drugim velikim krizama. Psihološki gledano, otkaz nije samo financijski udarac. Ta vrsta neočekivane promjene može snažno utjecati na identitet, samopouzdanje i osjećaj sigurnosti.
Neka istraživanja potvrđuju da ljudi na gubitak posla mogu reagirati slično kao na gubitak voljene osobe, prolazeći kroz faze šoka, ljutnje, tuge i tek na kraju prihvaćanja. Posao pojedincu daje strukturu, često kod ambicioznih osoba i jednu od glavnim životnih svrha, međutim, kao i kod drugih kriznih situacija koje prolazimo u životu, važno je naglasiti da otkaz može biti prilika za novi početak, osobni rast i profesionalno usmjeravanje u drugom, često i boljem pravcu.
Koje su najčešće emocionalne reakcije kod ljudi koji dobiju otkaz?
Jedna od prvih emocionalnih reakcija nakon primitka otkaza je šok i nevjerica, posebno ako je do otkaza došlo bez prethodne najave. Nakon toga nastupa osjeća gubitka i tuge. To je prirodna reakcija jer radno mjesto, okruženje i ljudi s kojima smo dijeliti svakodnevnicu - imaju za pojedinca i neodvojivu emocionalnu vrijednost.
Sljedeća reakcija koja često nastupa je ljutnja, razočarenje ili ogorčenost prema poslodavcu, sustavu ili nekim našim potezima, propustima ili odlukama koji su nas doveli do toga da ostanemo bez posla. Konačno se pojavljuje nesigurnost i strah zbog neizvjesnosti, budućnosti i financijske nesigurnosti, što posljedično może dovesti do pada samopouzdanja, posebno kod onih osoba koje otkaz shvaćaju kao osobni neuspjeh.
To bi bio prirodni ili normalni „vrtuljak” emocija koje je potrebno prihvatiti kao dio procesa prilagodbe. Važno je ne ostati zarobljen u njima već ih proraditi i krenuti dalje.
Možete li s nama podijeliti pet ključnih savjeta - kako da ne ostanemo zarobljeni u procesu koji ste opisali?
-
Izdvojite vrijeme koje je potrebno za procesuiranja emocionalnog vala koji vas je poklopio. Šok, ljutnja, strah ili nesigurnosti, iako ne donose ugodu, važno je dozvoliti da ih osjetimo bez potiskivanja. Također je jednako važno ne ostati zarobljen u njima već odredite trenutak kada ćete se početi usmjeravati na novu budućnost.
-
Ne smatrajte otkaz osobnim neuspjehom jer to nije i ne może biti jedini odraz vaše vrijednosti ni mjerna jedinica vaših sposobnosti. Tržište rada često ovisi o ekonomskim, organizacijskim i vanjskim faktorima koji nisu pod našom kontrolom.
-
Napravite osobni plan oporavka kako bi smanjili osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti. Postavite si kratkoročne i dugoročne ciljeve – primjerice: “U iduća dva tjedna ću ažurirati životopis i poslati barem deset prijava” ili “Do kraja mjeseca ću se povezati s pet novih ljudi iz svoje branše“.
-
Definirajte svoju dnevnu rutinu – čak i ako trenutno ne radite, zadržite rutinu jutarnjeg ustajanja i brige o sebi. Pokušajte se više kretati i naučiti barem jednu od tehnika za opuštanje. Stres ima izuzetno velik utjecaj na um i tijelo.
-
Radite na osobnom brandingu – LinkedIn, portfelj, dodatne edukacije – sve to može pomoći da vas poslodavci lakše primijete.
-
Pohvalite sami sebe za svaki korak naprijed, bio to pozitivan feedback na prijavu ili novo poznanstvo, vrijedno je slavlja. Osim toga, preispitajte svoje ciljeve. Možda je ovo dobra prilika da se odlučite za dodatno usavršavanje, prekvalifikaciju ili pokretanje vlastitog posla.
Pronašli smo pojam “korporacijski PTSP”, a koji se odnosi na traumu na radnom mjestu. Kada možemo govoriti o tome da netko ima traumu od radnog mjesta - kako može prepoznati to te komu se obratiti za pomoć?
Pojam korporacijski PTSP odnosi se na osobe koje osjećaju emocionalne i psihološke posljedice dugotrajnog stresa, mobinga, toksične radne kulture ili neetičkih praksi na poslu. Ukoliko osoba osjeća strah ili paniku pri samoj pomisli na posao, ima noćne more ili flashbackove vezane uz radno mjesto, ako izbjegava sve što je podsjeća na posao ili je razvila fizičke simptome poput glavobolja, nesanice ili kroničnog umora, uzrok može biti u korporacijskom PTSP-u.
Ako su neki od navedenih simptoma dugotrajni i ometaju svakodnevni život, preporučuje se razgovor sa stručnom osobom.
Otkaz može dovesti i do značajnog pada samopouzdanja kod osobe. Kako si u tom pogledu pomoći? Trebamo li si u tom slučaju dozvoliti neki period žalovanja?
Kao što sam ranije spomenula, otkaz može izazvati značajan pad samopouzdanja, ali tu ponovno naglašavam koliko je važno osvijestiti da vaša vrijednost nije definirana isključivo poslovnim uspjehom niti radnim mjestom!
U tome bi moglo pomoći vođenje dnevnika dosadašnjih postignuća i odlučnost da počinjemo razvijati nove vještine te fokusiranje na svoje potencijale. Naravno da je dozvoljeno osjetiti tugu, ali samo onoliko koliko je potrebno da prihvatimo novonastalu situaciju i napravimo novi plan kako i u kojem smjeru dalje.
Koliko je važno postaviti si realna očekivanja i kako se nositi s mogućim odbijanjima tijekom selekcijskih procesa?
Jedan od najvažniji faza u oporavku je mogućnost postavljanje realnih očekivanja i suočavanje s mogućim odbijanjem. Traženje novog posla može biti izazovno, ali ključno je da odbijanje ne shvaćamo osobno. Svaka prijava i razgovor za posao iskustvo su koje vas približava pravoj prilici.
Nastavno na prethodno pitanje, kako uopće održati pozitivnu sliku o sebi u životopisu i razgovorima za posao unatoč otkazu?
Održavanje pozitivne slike o sebi u životopisu i razgovorima postići ćemo tako što ćemo se fokusirati na svoja postignuća i doprinos, a ne na razlog otkaza. Sebi i drugima isticati ćemo iskustvo i vještine koje smo do sada stekli, biti ćemo realni i objektivni i osvijestiti da je otkaz kraj jedne poznate etape u kojoj nismo imali prostor za napredak, ali nikako nije kraj vašeg profesionalnog puta.
U svakom susretu s potencijalnim poslodavcem poželjna je pozitivna energija i pozitivan pristup, koji će podržati zdrava misao da je na kraju krajeva, možda upravo ovo prilika za novo, pozitivno, profesionalno iskustvo.
Izvor fotografija: Privatni album, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
