U Hrvatskoj jako puno ljudi ne radi i ne želi raditi

Hrvatska posljednjih nekoliko godina nema problem visoke nezaposlenosti, prvi put od osamostaljenja, i to je definitivno dobar znak snage i održivosti nacionalne ekonomije. Ipak, udio radno aktivnog stanovništva je jedan od nižih u EU.

Osim ekonomskog rasta, na pad stope nezaposlenosti je utjecalo i masovno iseljavanje u godinama prije pandemije. Ali u Hrvatskoj još uvijek postoji značajan postotak stanovništva koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.

Prema podacima za prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi jednostavno ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju.

Više od pola milijuna stanovnika RH starih od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se

U Hrvatskoj 21.8 posto ljudi starih između 15 i 64 godine ne radi niti traži posao, a niti se školuje. Gore su Rumunjska (25.8 posto), Italija (25.6 posto) i Grčka (22.8 posto). Prosjek EU je 18.2 posto, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada niti se školuju imaju Švedska (8.3 posto), Estonija (12.3 posto), Češka (13.6 posto) i Mađarska (13.7 posto).

Razlike među članicama EU su dosta izražene. Tako je razlika u postotku "neradnika" (onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se) između Švedske (najmanje) i Rumunjske (najviše) čak 17.5 postotnih bodova. Ili, na primjeru Hrvatske, razlika između nje i Švedske je 13.5 postotnih bodova.

Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Kada bi postotak "neradnika" bio kao u Švedskoj, u Hrvatskoj bi dodatnih oko 330 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo.

To je vjerojatno preoptimistično, pa je realnije uspoređivati Hrvatsku sa susjednom Slovenijom ili prosjekom EU. Postotak "neradnika" Slovenije je 18.8 posto, a EU 18.2 posto. Spusti li se u Hrvatskoj postotak na razinu Slovenije, to bi broj zaposlenih, onih koji traže posao ili onih koji se školuju povećalo za otprilike 75 tisuća, a na razinu EU za gotovo 90 tisuća.

Cijelu vijest pročitajte na portalu index.hr

Pratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr