Posao stomatologa često se u javnosti percipira isključivo kao popravak zuba i rutinske preglede, ali takva slika je, blago rečeno, pojednostavljena i naprosto netočna.
Kada je riječ o posao stomatologa, valja istaknuti da se radi o ozbiljnoj medicinskoj profesiji koja se nalazi na presjeku preventive, dijagnostike i terapije, s direktnim utjecajem na opće zdravlje čovjeka.
Naime, promjene na zubima i desnima često su prvi pokazatelji ozbiljnih zdravstvenih problema.
Što sve uključuje posao stomatologa?
Osnovni dio posla stomatologa podrazumijeva procjenu stanja zuba, desni i oralne sluznice. Tokom pregleda stomatolog “traži” karijer, ali i znakove upala, infekcija, poremećaja zagriza i promjene koje mogu upućivati na sistemske bolesti.
Ipak, veliki dio svakodnevnog rada fokusiran je na prevenciju. Profesionalna čišćenja, uklanjanje kamenca, primjena fluora i savjetovanje o oralnoj higijeni, a sve kako bi se uopće spriječio nastanak bolesti koje, kada uznapreduju, postaju znatno složenije i skuplje za liječenje.
Nadalje, kada dođe do oštećenja zuba ili njihovog gubitka, stomatolog se bavi restaurativnim zahvatima koji vraćaju funkciju žvakanja i stabilnost zagriza. To uključuje ispune, krunice, mostove i implantate, ali i pažljivo planiranje kako bi se očuvala dugoročna oralna ravnoteža.

Stomatolog propisuje ozbiljne lijekove
Posao stomatologa uključuje i farmakološku terapiju. Ovisno o kliničkoj situaciji, stomatolog može propisati antibiotike za kontrolu infekcija, analgetike za ublažavanje bola ili u rjeđim slučajevima sedative.
Važno je naglasiti da stomatologija nije jedinstvena disciplina, već skup specijaliziranih grana.
Dok opći stomatolozi pružaju širok spektar usluga, složeniji slučajevi zahtijevaju suradnju s usko profiliranim specijalistima, poput onih koji se bave bolestima zubne pulpe, kirurškim zahvatima, ortodontskom terapijom ili bolestima potpornog aparata zuba.
Posao stomatologa u Hrvatskoj
Prema podacima, omjer stomatologa u Hrvatskoj jedan je od izraženijih u EU. Kad se broj stomatologa izrazi u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska ima značajniji broj liječnika dentalne medicine na 10 000 stanovnika nego mnoge članice zajednice, s oko 13,5 stomatologa na 10 000 ljudi, što je u europskim okvirima iznad prosjeka i svrstava Hrvatsku među zemlje s većom gustoćom dentalnih stručnjaka u populaciji.
Dodatno, udio stomatologa u ukupnoj radnoj populaciji zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj konstantno je rastao tijekom posljednjih desetljeća. Broj stomatologa u Hrvatskoj također odražava i strukturu zdravstvenog sustava: dominantno je organiziran kroz privatne prakse i male ordinacije, uz javni sektor koji pokriva osnovnu dentalnu zaštitu.
U usporedbi s drugim zemljama EU, gdje se omjeri stomatologa po stanovništvu kreću u vrlo širokom rasponu, od zemalja s više od 17 stomatologa na 10 000 stanovnika do onih s oko 5 ili manje; Hrvatska se pozicionira u gornjoj polovici ljestvice. Valja pritom istaknuti da to ne znači automatski da je pristup stomatološkoj njezi u Hrvatskoj najbolji u Europi, ali pokazuje da je kapacitet stručnjaka relativno snažan u usporedbi s ostatkom zemalja članica Europske unije.

Ali…
Iako je činjenica da Hrvatska ima relativno velik broj stomatologa u europskom kontekstu na prvi pogled ohrabrujuća, ta brojka prikriva važan strukturni problem. Raspodjela stomatologa izrazito je neravnomjerna, s jasnom koncentracijom ordinacija u većim gradovima i turističkim središtima, dok su ruralna i slabije naseljena područja često nedovoljno pokrivena.
Potonje je pak najvidljivije u kontekstu hitne dentalne pomoći. U manjim sredinama pacijenti nerijetko nemaju pristup stomatologu izvan redovnog radnog vremena, a ponekad ni tijekom dana, zbog čega su prisiljeni putovati desecima kilometara do većih urbanih centara. Ovakav model dostupnosti pokazuje da sama količina stručnjaka nije dovoljna mjera kvalitete sustava.
Izvor fotografija: Unsplash



