Udar po džepu: Financijski će loše proći oko 640.000 građana koji su koristili pravo godišnjeg povrata poreza

Antikrizne mjere - Mladi koji otplaćuju stan gube najviše

IzračunSimulacije pokazuju da bi veće poreze plaćalo osam posto zaposlenih s dohocima većim od 10 tisuća kuna – no platni razredi još se ne znaju.

Stručne službe Ministarstva financija razrađuju nekoliko mogućnosti, sve je još otvoreno, a projekcija koju donosimo polazi od pretpostavke da će se stopa od 40 posto primijeniti na poreznu osnovicu veću od 9000 kuna. U toj bi varijanti veće poreze plaćalo približno osam posto zaposlenih u državi (od 80 do 90 tisuća zaposlenih) koji mjesečno zarađuju od 10 do 20 tisuća kuna. Svima drugima, uključujući i menadžerski vrh s mjesečnim plaćama od 50 i više tisuća kuna neto, država bi na mjesečnoj razini uzimala manje. Koliko je to realno, drugo je pitanje, pogotovo što država ostaje bez prihoda od kriznog poreza. Dobit tvrtki pada, pa se ni tu neće imati što uzeti.

Tablica

Menadžeri na dobitku
No, ishod je sasvim drukčiji kada se u priču ubaci povrat poreza po godišnjoj prijavi, jer tada gube svi koji su koristili pravo na olakšice, osim možda nekoliko ljudi koji zarađuju oko sto tisuća kuna, kao što je Mudrinić, direktor T-HT-a, ili pak prvi bankari u državi. Riječ je o 12 tisuća kuna troškova za zdravstvene usluge, životno i mirovinsko osiguranje te stambene potrebe.

Slabije plaćeni radnici godišnje gube 1800 kuna, a oni koji zarađuju više od 10 tisuća oko 5400 kuna, ne računajući prirez. Podaci Ministarstva financija za 2008. pokazuju da se olakšicama koristilo 640 tisuća poreznih obveznika: radnika, umirovljenika i vlasnika obrta. Najviše građana – 222 tisuće – prijavljuje uplate za premije dopunskog i privatnog osiguranja i tom se povlasticom koristio siromašniji krug građana, umirovljenici koji nisu mogli riskirati da plaćaju pune troškove liječenja. Slijedi ih 178 tisuća obveznika s prosječnih dvije tisuće kuna računa za različite zdravstvene usluge (ukupno 317 milijuna kuna), a na trećem mjestu je 159 tisuća građana koji plaćaju životno osiguranje.

Financijski najveće olakšice koristili su kupci stanova, njih 105 tisuća, većinom mladih koji su u prosjeku prijavili 8750 kuna izdataka za kamate ili uređenje stana, a njihova ukupna godišnja stambena olakšica iznosila je 919 milijuna kuna. Njima će zacijelo najteže pasti ukidanje poreznih olakšica jer će ostati bez četiri-pet tisuća kuna povrata kojima su mogli pokriti jednu do dvije mjesečne rate kredita.

Sredinom 2010. nove stope
Vlada, doznajemo, nema namjeru ukidati olakšice za područja od posebne državne skrbi, ali mijenjat će se pravila prema kojima se može ostvariti taj status. Očekuje se znatno smanjenje broja općina, gradova i županija koje imaju status područja od posebne državne skrbi. Promjena načina oporezivanja dohotka bit će uvod i u reorganizaciju lokalnih jedinica. Krizni porez bit će povučen 1. studenog jer bi se navodno do tada ekonomija mogla početi oporavljati, pa će i potrošnja biti veća, što bi apsorbiralo fiskalne gubitke od ranijeg povlačenja tog poreza.

Nove porezne stope stupile bi na snagu sredinom 2010., kazao je Šuker na GSV-u. Harač bi se plaćao četiri mjeseca dulje. Stručnjaci imaju rezerve prema predloženim poreznim varijantama, jedni bi radije smanjivali stopu doprinosa za socijalna osiguranja i tako smanjivali cijenu rada, dok bi drugi porezni sustav reformirali prema uvođenju imovinskih poreza. Uvođenje OIB-a priprema je i za takvu mogućnost.

Srijeda, 21.04.2010. / Ljubica Gatarić, vecernji.hr