Uhlir: Neprofitne stambene zadruge su nova prilika za priuštivo stanovanje

Jedan od noviteta Nacionalnog plana stambene politike uključuje poticanje neprofitnih stambenih zadruga, koje su već dugi niz godina uspješno funkcionirale u drugim europskim zemljama. Za pokretanje tog modela bit će potrebno izmijeniti Zakon o zadrugama, što je već u pripremi, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Uhlir napominje kako se radi o važnoj mjeri koja bi mogla ponuditi povoljnija rješenja za stambeno zbrinjavanje.

Nacionalni plan stambene politike donosi ambiciozne ciljeve, ali i konkretne mjere koje bi mogle značajno poboljšati pristup stambenom prostoru u Hrvatskoj, uz snažnu podršku EU i novih zakonskih okvira. Sredinom listopada 2024. godine, Republika Hrvatska predstavila je Nacionalni plan stambene politike (NPSP) do 2030. godine, dokument koji je izazvao veliko zanimanje, osobito među građanima koji se bore s problemom pristupačnog stanovanja. Plan je trenutačno u javnom savjetovanju, a konačna verzija očekuje se već u veljači. O svemu tome s Uhlirom je u podcastu Zgradonačelnik razgovarala urednica Ana Leko Vučković.

NPSP ima tri osnovna cilja: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Za ostvarenje tih ciljeva, plan predviđa implementaciju 15 mjera kroz četiri ključne poluge: financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku. Mjere su kreirane uz sudjelovanje 26 stručnjaka iz različitih područja, od akademske zajednice do strukovnih tijela. Za realizaciju ovih mjera predviđena je financijska projekcija od 1,5 milijarde eura do 2030. godine. Jedna od ambicioznih mjera Nacionalnog plana odnosi se na aktivaciju 9.000 praznih stanova. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.

– Dubinskim analizama koje smo provodili u pripremi izrade stambene politike, detektirali smo oko 600.000 praznih stambenih jedinica u Hrvatskoj – obiteljskih kuća i stanova. Koji su razlozi tome da su ti stanovi, kuće prazni – teško je govoriti. Mi smo analizirali što bi mogao biti uzrok i napravili smo grupiranje u tri različite skupine vlasnika tih praznih stanova. Neki su osjećali određenu pravnu nesigurnost da svoj stan predaju nepoznatim ljudima na korištenje, nekima taj stan možda nije u uporabljivom stanju, pa bi trebalo uložiti u uređenje, i tu je treća skupina koja je potpuno nezainteresirana za aktivaciju svojih stanova i na njih ne možemo utjecati nikako.

Za prve dvije skupine tražilo se rješenja kako te prepreke preskočiti i kako aktivirati te stambene jedinice. Ako bi se u ovih šest godina aktiviralo 0,5 posto svake godine od tih 600.000 došlo bi se do brojke od 9000, obrazložio je Uhlir.

Vlasnicima praznih stanova bit će ponuđeno da svoje nekretnine unesu u program priuštivog najma, a država će im isplaćivati medijalnu cijenu najma za razdoblje od tri do deset godina. Aktivacija praznih stanova omogućit će, smatramo, bržu reakciju na potrebe tržišta jer takvi stanovi ne zahtijevaju dodatnu gradnju, što znači da bi ih bilo moguće staviti u funkciju mnogo brže nego da se grade nove zgrade.

Iako će aktivacija praznih stanova biti ključna u početnoj fazi, Uhlir napominje da se planira i povećana gradnja novih stanova. Pored toga, gradovima će biti omogućeno da oplemene vlastite zemljišne resurse, kupe dodatna zemljišta i opreme ih komunalnom infrastrukturom, čime će smanjiti početne troškove gradnje.

Manji gradovi i socijalna infrastruktura

Nacionalni plan također predviđa decentralizaciju i ravnomjerni razvoj Hrvatske.

Stanovanje ne predstavlja samo stambeni prostor, to je puno širi pojam, pa obuhvaća i tu socijalnu infrastrukturu koja mora postojati oko stambenog prostora. To je pitanje istaknuto i u Nacionalnoj strategiji prostornog razvitka naše države koja je isto tako na snazi. I u tom strateškom dokumentu se govori da mi moramo našu državu policentrično razvijati, ne da koncentriramo u nekoliko gradova sva događanja, da se razbije taj pritisak na samo nekoliko gradova. Ali to znači onda i dobru povezanost i ulaganje u tim gradovima i sredinama da se moraju brinuti o tome, o povećanom broju stanovnika i o svim drugim sadržajima – ističe Uhlir.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) bit će ključni igrač u provedbi plana. APN će dobiti novu, povećanu ulogu. Morat će se ekipirati, mijenja se i njegova Uredba o osnivanju kako bi se omogućila realizacija tih novih zadataka koje će preuzeti. APN je vladina agencija koja posluje neprofitno i nema logičnijeg operativnog tijela koje bi provodilo ove zadatke i stambene politike. Ministarstvo je tu da radi regulatorni dio, a APN operativni i provedbeni dio – rekao je.

Ilegalni najam i porezne prijave

Svjesni smo da ima i ilegalnog najma. Prema podacima Porezne uprave, u Zagrebu postoji gotovo 50.000 poreznih obveznika na temelju najma, dok u Splitu ta brojka iznosi oko 5.000.

– To je područje koje Ministarstvo graditeljstva teško može komentirati. Ako se netko bavi nekom djelatnošću, neregistrirano, ne plaća porez… Trebalo bi pojačati inspekcijske nadzore i vidjeti što se događa s onima koji ne posluju po zakonima. Međutim, primijetili smo je da već s izmjenom poreznih zakona, u onom dijelu poreza na nekretnine, povećan broj, i to u tisućama, dugoročnog najma. To nisu novi ugovori koji su jučer sklopljeni. To su naprosto legalizacije najma koje nisu bile regulirane ugovorom, niti su ti ljudi plaćali porez. Tako da država čisti, radi reda na način na koji to može.

Priuštivo, održivo i pristojno stanovanje u EU je jedna od glavnih tema u zadnje vrijeme. U nastupnom govoru pred EU parlamentom kandidat za povjerenika za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen je rekao da će njegov plan uključivati strategiju za stambenu izgradnju, stvaranje nove platforme zajedno s Europskom investicijskom bankom za ulaganje u sektor, više sredstava iz kohezijskog fonda i reformu pravila o državnim potporama...

Ostatak teksta pronađite na poslovni.fm

poslovni.FM

Nastao kao izraz želje da se dobre priče i događanja, kao i uspjesi poduzetnika predstave širom krugu ljudi, posebno i zato što u današnjim mainstream medijima gospodarstvo i poduzetništvo ne dobivaju količinu prostora koja bi bila u skladu s njihovom snagom i značenjem, na hrvatskom medijskom tržištu pokrenut je PRVI POSLOVNI RADIO koji će sve svoje aktivnosti usmjeravati i provoditi pod brendom poslovniFM.

W: poslovnifm.com