Svoju je karijeru započeo kao student koji je odustao od fakulteta, gajeći ogroman interes prema računalima. Trideset godina kasnije, bit će na čelu globalnog brenda čije proizvode i usluge koriste milijuni ljudi diljem svijeta.
Rođen u veljači 1955., Stevea su posvojili Paul i Clara Jobs u Kaliforniji. Već u formativnim godinama pokazivao je “tehnološku narav”, pojačan interes za računala i elektroniku uopće, što ga je dovelo do ljetnog posla u Hewlett-Packardu, gdje je upoznao prijatelja i kasnije suosnivača Applea, Stevea Wozniaka.
Zajedno su postavili temelje svog carstva prodajom ‘Blue Boxa’, uređaja koji je korisnicima omogućavao besplatne telefonske pozive.
Steve Jobs i revolucija tehnologije
Steve Jobs bio je jedan od prvih poduzetnika koji je prepoznao da bi osobno računalo moglo imati masovnu privlačnost, piše Harvard Business Review.
Na njegov poticaj, Steve Wozniak osmislio je unaprijeđeni model – Apple II – s ugrađenom tipkovnicom, dok su zajedno organizirali proizvodnju elegantnog kućišta od oblikovane plastike koje je računalu dalo profesionalan i prepoznatljiv izgled.
Unatoč dugoj, neurednoj kosi i nesklonosti poslovnom odijevanju, Jobs je uspio osigurati financiranje, distribucijske kanale i značajan medijski interes za novoosnovanu tvrtku Apple Computer, koja je službeno registrirana 1977. godine – iste godine kada je dovršen Apple II. Računalo je odmah postiglo tržišni uspjeh i ubrzo postalo simbol novog digitalnog doba.

‘Hoćeš li sa mnom mijenjati svijet?’
Do 1981. Apple je ostvario rekordnu inicijalnu javnu ponudu dionica, a već 1983. godine zabilježio najbrži ulazak na prestižnu listu Fortune 500, koja okuplja najuspješnije američke kompanije, navodi se u njegovoj biografiji.
Te iste godine Jobs je uspio privući tadašnjeg predsjednika PepsiCo-a, Johna Sculleyja, na poziciju glavnog izvršnog direktora Applea. Njegova poznata rečenica kojom je nagovorio Sculleyja da prihvati izazov – "Želiš li do kraja života prodavati šećernu vodu ili želiš sa mnom promijeniti svijet?" – ostala je zapamćena kao savršen spoj poslovne strategije i dubokog uvjerenja.
Naime, Jobs nije samo prodavao računala – on je vjerovao u tehnološku revoluciju koja će redefinirati način na koji živimo, radimo i komuniciramo, što se naposljetku i dogodilo.
Jobs je utabao snažan put inovacije, izvrsnosti, strasti i uspjeha te oblikovao vlastiti, jedinstveni stil vođenja.
Bio je težak suradnik
Ipak, nije ni kod Jobsa sve uvijek bilo tako bajno. Naime, Apple je krajem 70-ih rastao nevjerojatnom brzinom. Tvrtka je izašla na burzu 1980. godine, a Steve je preko noći postao bogatiji za 200 milijuna dolara. No, kao vječni inovator, već je tada razmišljao o novim načinima kako unaprijediti tehnologiju.
Punom parom krenulo se u nove projekte – Apple III i Lisa – no oba su se pokazala kao promašaji na tržištu. Do 1984. jedino je Apple II donosio zaradu, ali i on je počeo gubiti korak s konkurencijom.
Ipak, Steve je već imao asa u rukavu – Macintosh, koji je trebao ponovno revolucionirati tržište osobnih računala zahvaljujući grafičkom korisničkom sučelju.
No, ni to nije bilo dovoljno da spasi Apple od niza neuspjeha. Iako je Macintosh u početku izazvao interes, korisnici su se ubrzo počeli žaliti da je prespor, preskup i da nije kompatibilan s drugim softverom.
Steve je zapamćen po briljantnom inovatorskom umu, ali bio je i notorno težak suradnik. Imao je nepopularnu naviku vrijeđanja ljudi koji nisu radili u njegovom timu. Zbog upitnih socijalnih i menadžerskih vještina, odnosi unutar kompanije koju je sam osnovao počeli su pucati.
Steve je napustio Apple 1985. godine. Imao je tek 30 godina.
Napredak u karijeri
Steve je proveo 12 godina izvan Applea. Tijekom tog razdoblja kupio je odjel za računalnu grafiku tvrtke Lucasfilm i osnovao Pixar, koji je 1995. lansirao hit film Toy Story, čime je Jobsovo bogatstvo poraslo na 1,5 milijardi dolara. Također je osnovao tehnološku tvrtku NeXT, koja je razvila softver koji će postati temelj Mac OS X operativnog sustava.
Apple, suočen s problemima, kupio je NeXT 1996. za 400 milijuna dolara i time vratio Stevea u tvrtku. U roku od dvije godine, pod njegovim vodstvom, Apple je ponovno počeo zarađivati, a lansiranje iMaca donijelo je svježu energiju i prepoznatljiv dizajn.
Početkom 21. stoljeća Apple je uveo brojne inovacije: Mac OS X (2001), prvu maloprodajnu trgovinu i prvi iPod.

Steve Jobs je bio ispred svih
Njegov pristup poslu i poduzetništvu uopće fascinira mnoge diljem svijeta. Bio je zagovornik potpune kontrole nad jedinstvenim iskustvom proizvoda – od hardvera i softvera do pakiranja i maloprodaje.
Sam je nadgledao i dizajn iPoda, iPhona i iPada, jer je znao da samo cjelovita realizacija može donijeti dojam izvrsnosti
Osim toga, umjesto prevelikih analiza tržišta, Jobs je vjerovao u osobnu intuiciju. Smatrao je da fokus grupe često rezultiraju prosječnošću, dok prava inovacija dolazi iznutra, iz vizije i uvjerenja. Njegova čuvena izjava to savršeno uokviruje: “Ljudi ne znaju što žele dok im to ne pokažeš.”
Nije bio ni inženjer ni menadžer
Njegov stil vođenja bio je kontradiktoran, često brutalan, ali duboko usmjeren na autentičnost. Nije tolerirao površnost – ni u idejama, ni u ljudima. Tražio je najbolje od najboljih zato što je vjerovao da samo istinski posvećeni mogu iznijeti ideju od koje zastaje dah.
Steve Jobs nije bio klasični inženjer, dizajner ni menadžer. Bio je nešto između – poveznica koja je znala spojiti ono što se često doživljava kao suprotnosti: umjetnost i tehnologiju, emociju i funkcionalnost, posao i viziju.
Upravo zahvaljujući tom spoju nastali su proizvodi koji ne samo da rade dobro, već i izgledaju, osjećaju se i koriste prirodno, gotovo intuitivno. Jobs nije samo transformirao Apple, već je revolucionirao cijelu tehnološku industriju.
Izvor fotografija: Unsplash



