Sezonski poslovi postali su svojevrsni barometar hrvatskog tržišta rada. Precizno, naime, očitavaju sve pukotine i napetosti domaće ekonomije i tržišta rada uopće.
Nekada su sezonski poslovi na Jadranu bili primarno rezervirani za studente ili povratnike iz većih gradova, a danas se sve više oslanjaju na radnu snagu koja dolazi s istoka i juga, ponajprije iz zemalja regije.
Sezonski posao je, najjednostavnije rečeno, posao koji postoji zato što određene djelatnosti, poput turizma ili poljoprivrede, ljeti i u specifičnim razdobljima godine buknu do mjere da treba daleko više radnika nego ostatak godine.

Što su sezonski poslovi prema Zakonu?
U vrijeme sezone naglo se povećava broj zaposlenih, a kad se sezona ugasi, potreba za tim radnicima pada ili potpuno nestaje. Iako se očekuje da upravo ti poslovi iziskuju najviše energije i rada pod pritiskom, zakon jasno kaže da i sezonski radnici imaju pravo na odmor.
Kako stoji na službenim stranicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, standard je da radnik u svakom danu mora dobiti najmanje dvanaest sati pauze, no u žaru sezone to ponekad može pasti na osam, ali samo ako se posao radi u dvije smjene dnevno i ako se taj „dug odmora“ nadoknadi čim završi najintenzivniji period.
Kako smo ranije pisali, u Hrvatskoj je i dalje najveća potražnja za sezonskim radnicima u ugostiteljstvu. Tu se primarno ističu konobari, kuhari, pomoćno osoblje u kuhinjama, sobari i recepcioneri kao najtraženiji profili za nadolazeću turističku sezonu.
Uz njih, poslodavci u hotelima, turističkim agencijama te trgovinama u turističkim središtima također intenzivno regrutiraju dodatnu radnu snagu, svjesni da će bez nje teško odgovoriti na zahtjeve sve duže i sve intenzivnije sezone.

Sezonski poslovi i potraga
Naime, potraga za sezonskim poslom već je počela, a ako vam se čini da je to itekako preuranjeno, dovoljno je pogledati prema drugim mediteranskim tržištima gdje se natjecanje za radnu snagu odvija još i ranije. Španjolska, Italija i Grčka već godinama otvaraju svoje oglase odmah po završetku prethodne sezone,
I u Hrvatskoj se poslodavci sve više prilagođavaju takvom ritmu. Neki već u jesen kontaktiraju svoje prošlogodišnje zaposlenike, nudeći im bolje uvjete, ranije potpisivanje ugovora ili dodatne benefite, a sve samo kako bi osigurali kontinuitet i izbjegli neizvjesnost uoči ljeta.
Kako pokazuju podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prošle je godine traženo 21.008 sezonskih radnika za sezonske poslove. Pritom je broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda iznosio 14.278 radnika.
Za usporedbu, u 2023. godini traženo je 23.403 sezonskih radnika, od čega je 17.360 zaposleno u evidenciji Zavoda.
Postoje i podaci za prvih devet mjeseci ove godine. Prema HZZ-u ove je godine bila potražnja za 15.344 radnika, od čega je 13.272 zaposleno u evidenciji Zavoda.
U prvih devet mjeseci 2025. godine najviše su traženi radnici u djelatnostima smještaja te pripreme i usluživanja hrane, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te trgovini na veliko i malo i to ukupno 11.314 radnika, uglavnom konobara/konobarica, kuhara/kuharica, čistača/čistačica, sobara/sobarica, kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara/pomoćnih kuharica, recepcionara/recepcionarki, prodavača/prodavačica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica, skladištara/skladištarki i drugih.
Nadalje, u najaktivnijem dijelu godine, samo u sektorima smještaja, ugostiteljstva, administrativnih i pomoćnih usluga te trgovine, posao je pronašlo više od deset tisuća ljudi koji su bili prijavljeni na burzi.
Na sezonu najviše idu iz Osječko-baranjske županije
Većina ih je radila na tipičnim sezonskim pozicijama poput konobara, kuhara, sobara, recepcionera, prodavača ili čistača, upravo ondje gdje je i najveća potreba.
Još nekoliko tisuća radnika zaposlilo se sezonski u djelatnostima poput prijevoza, sporta, kulture, rekreacije i dijela industrije, gdje se također bilježi povećana potražnja u određenim razdobljima godine.
Kao i inače, najviše sezonskih radnika angažirano je u turistički najjačim županijama: Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj. Velik broj radnika pritom odlazi raditi izvan svojeg mjesta prebivališta, a posebice se ističu radnici iz Osječko-baranjske županije koji u velikom broju sele prema obali u potrazi za ljetnim poslom i boljom zaradom.
Na posao.hr možete pronaći veliku bazu poslova, kako sezonskih tako i onih tijekom cijele godine. Potraga za poslom tako je brža i jednostavnija nego ikada prije.
Izvor fotografija: Canva, Pexels



