Kalkulator plaće
Prijava
Traži
U interpretacijskom centru „Hiža vinove loze“ u Radoboju u Hrvatskom zagorju u subotu 11. listopada 2025. predstavljena je znanstveno-popularna monografija „Hrvatska vinska kutura“ doc. dr. sc. Tanje Baran. Uz domaćina radobojskog načelnika Anđelka Topolovca sa suradnicama promocija je upriličena za članove FIJET-a Hrvatska, hrvatskog ogranka Svjetske udruge turističkih novinara, putopisaca i pisaca o turizmu, koji su predvodile novinarke predsjednica Tina Eterović Čubrilo i dopredsjednica Vesna Jurić Rukavina.
Autorica je predstavljanje započela zdravicom pajdaštvu po najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama Križevačkim štatutima, zatim je okupljenima podijelila uloge stoloravnatelja, fiškuša, govorača, kantušministera, barilonosca i vunbacitela, objasnila je pravila ponašanja za stolom i zaključila da je taj poznati šaljivi vinski ritual danas slabo i poznat i izvođen u hrvatskoj javnosti, iako je riječ o najvažnijem nematerijalnom spomeniku hrvatske vinske kulture. Pojasnila je da su Križevački štatuti nastali u narodu tijekom stoljeća, da su zapisani u 19. stoljeću, a da su, osobito za vrijeme komunizma, identitetski oblikovani, izgubili na primjeni. „Zovu se križevački, ne zato što su ih Križevčani stvorili, već zato što su ih zapisali, a ta kombinacija folklornog kazališta, zdravica i tzv. hrvatske dobrovolje, poznatih hrvatskih vinskih napitnica, svojina je cjelokupnoga hrvatskog naroda, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“, istaknula je doc. dr. sc. Baran. Okupljenima je približila da u Hrvatskoj postoji još nekoliko vinsko-pajdaških regula, ali da su sve preslabo poznate u javnosti. Autorica je predstavila i ostale segmente velebne monografije i zaključila da je knjigom dan cjelovit prikaz svega što su Hrvati stoljećima živjeli u vinogradima i uz vino.
Nakon uvoda u kojem se kontekstualiziraju hrvatski vinski tijekovi iz prošlosti u hrvatsku, europsku i svjetsku suvremenost, prikazuje se i analizira razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Prate se razdoblja svjetske povijesti vina, spomeni vinove loze od najranijih vremena, posebno se zatim obrađuju vino i loza u Bibliji te put od srednjeg vijeka prema vinskoj suvremenosti. Detaljno prosuđujući razvoj hrvatske vinske kulture autorica piše o daru vinogradarske zemlje gotovo cijeloj Hrvatskoj, o najpoznatijem aristokratskom vinskom udruženju u hrvatskoj prošlosti Doktorima od Pinte, o zapisanim vinsko-pajdaškim regulama, pijačkim društvima i klubovima te osobito opsežno o običajima vezanima uz vino diljem domovine te o hrvatskim vinskim svecima. Najistaknutiji spomenik hrvatske nematerijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju se i kroz suodnos usmene i pisane književnosti i kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku. Zasebno se valoriziraju ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija. Sv. Martinu, Martinju i krštenju mošta kao najpoznatijim vinskim tradicijama koje su izvedbeno itekako aktualne diljem zemlje daje se osobit obol. Zaključku prethodi poglavlje posvećeno hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: vinu u književnosti, likovnim umjetnostima (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjena umjetnost) i glazbi. Nakon popisa literature i izvora, izdanja i rukopisa Križevačkih štatuta te kazala imena, kao dodatak monografiji cjelovito su objavljeni Križevački štatuti sa svim ostalim hrvatskim vinsko--pajdaškim regulama te Velikim ritualom o krščenju mošta. Na kraju su, uz bilješku o autorici, objavljeni izvatci iz recenzija professora emeritusa Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Đure Horvata.
Nakladnik je monografije Prigorski Media d. o. o. Knjiga je opsega 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
