Kalkulator plaće
Prijava
Traži
U Hrvatskoj se svake godine rapidno povećava broj malih i srednjih poduzetnika, a posebice i obrtnika.
Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, krajem lipnja 2025. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 254.132 poslovna subjekta od čega je 183.148, odnosno 72,1 posto njih, bilo je aktivno.
Najveći udio među registriranim subjektima činila su trgovačka društva, ukupno 174.810, od kojih je 146.720 ili 83,9 posto poslovalo aktivno. U kategoriji ustanova, tijela, udruga i organizacija evidentirano je 77.230 subjekata, pri čemu ih je 35.786, odnosno 46,3 posto, bilo aktivno. Zadruga je bilo 2.092, a aktivno je poslovalo njih 642.
Krajem lipnja u Hrvatskoj je poslovalo i 111.322 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima, podaci su DZS-a.
Sve je više paušalnih obrtnika
Ove brojke jasno upućuju na to da se sve više građana odlučuje na samostalni poslovni put. Potaknuti nesigurnošću na tržištu rada, ali i željom za većom fleksibilnošću i neovisnošću, mnogi u pokretanju vlastitog posla vide način da si osiguraju stabilniji prihod i dugoročnu egzistenciju.
Iako je riječ o izazovnom pothvatu, mali poduzetnici i obrtnici sve češće preuzimaju rizik, ulažu vlastita sredstva i znanje te vlastitim radom nastoje stvoriti sigurniju budućnost za sebe i svoje obitelji.
Sve je više i paušalnih obrtnika, pojedinaca koji se odlučuju na najjednostavniji oblik obavljanja obrta u Hrvatskoj. Riječ je o poduzetnicima koji porez na dohodak plaćaju paušalno, u unaprijed određenim iznosima, umjesto prema stvarno ostvarenoj dobiti, što im znatno pojednostavljuje administraciju i smanjuje troškove poslovanja.
Paušalni obrt najčešće biraju freelanceri, mali pružatelji usluga i oni koji tek ulaze u poduzetništvo, jer im omogućuje brži početak rada, jednostavnije knjigovodstvo i predvidivije porezne obveze, uz uvjet da ne premaše zakonom propisani prag godišnjih prihoda.
Paušalni obrti i porez
Prilikom pokretanja vlastitog posla valja paziti na mnoštvo detalja, a tu se u prvom redu ističe pravovremeno plaćanje poreza i drugih davanja prema državi i jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, paušalni obrtnici dužni su do sredine, točnije 15-tog u siječnju, predati PO-SD obrazac.
Inače, PO-SD obrazac je dokument na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza za iduću godinu.
Pravodobno i točno popunjavanje PO-SD obrasca iznimno je važno jer on predstavlja temelj za utvrđivanje poreznih obveza paušalnog obrtnika u idućoj godini.
Što je PO-SD obrazac?
Na temelju podataka o ostvarenim primicima Porezna uprava razvrstava obrtnika u odgovarajući razred paušalnog oporezivanja te određuje visinu mjesečnih ili tromjesečnih predujmova poreza. Paušalne porezne razrede pronađite ovdje.
Ako obrazac nije predan na vrijeme ili je ispunjen netočno, obrtnik se može suočiti s novčanim kaznama, zateznim kamatama ili procjenom porezne obveze od strane Porezne uprave, što često znači nepovoljniji iznos poreza.
Osim izbjegavanja sankcija, PO-SD obrazac omogućuje i bolju financijsku predvidljivost poslovanja. Unaprijed utvrđena visina paušalnog poreza olakšava planiranje troškova i prihoda, što je posebno važno malim poduzetnicima i obrtnicima koji tek grade svoje poslovanje. Time se osigurava uredan odnos s poreznim institucijama, ali i stabilniji temelj za daljnji razvoj poslovne aktivnosti.
Kako ispuniti PO-SD obrazac?
PO-SD obrazac se može predati fizički, putem sustava ePorezna ili putem aplikacije mPorezna.
Plavi ured detaljno je objasnio kako ispuniti PO-SD obrazac, odnosno kako izdvojiti poslovne primitke i prema tomu izračunati potencijalnu razliku u plaćanju, ovisno o poslovnim primitcima.
Prije svega, u poslovne primitke ubrajaju se i sredstva ostvarena kroz državne pomoći, poticaje i različite oblike potpora. Ako zbroj redovitih primitaka i primljenih potpora premaši iznos od 40.000 eura na godišnjoj razini, obrtnik više ne ispunjava uvjete za paušalno oporezivanje dohotka te mora prijeći na drugi oblik oporezivanja.
Iznimka se odnosi na potporu za samozapošljavanje koju dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Nakon što zaprimi PO-SD obrazac, Porezna uprava provjerava iskazane podatke uspoređujući ih s prometom po žiro-računu obrta. Na temelju te provjere utvrđuje se je li obrtnik ostvario veće ili manje primitke u odnosu na ranije procijenjene iznose te se, sukladno pet propisanih razreda paušalnog oporezivanja, određuje nova visina godišnjeg paušalnog poreza za iduću godinu.
Na što obratiti pažnju?
Ekipa iz Plavog ureda izradila je iznimno koristan dokument koji može poslužiti kao odličan orijentir svima koji se prvi put susreću s ispunjavanjem PO-SD obrasca ili općenito s obvezama paušalnih obrtnika. Riječ je o praktičnom vodiču koji na jednostavan i razumljiv način pojašnjava što se sve smatra poslovnim primitkom, na što treba obratiti pažnju pri popunjavanju obrasca te kako izbjeći najčešće pogreške.
Takvi materijali predstavljaju značajnu pomoć malim poduzetnicima i obrtnicima, osobito onima koji se tek snalaze u administrativnim i poreznim pravilima.
Izvor fotografija: Canva, Screenshot/Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
