Kalkulator plaće
Prijava
Traži
U praksi se za posao dadilje koriste i nazivi njegovatelj ili njegovateljica male djece, a obrazovanje za taj posao najčešće se provodi kroz programe obrazovanja odraslih.
Što posao dadilje podrazumijeva?
Zadatak dadilje daleko nadilazi čuvanje djeteta. Dadilja, naime, svakodnevno prati njegov razvoj, osigurava mu sigurno okruženje i potiče ga kroz igru, razgovor i raznovrsne aktivnosti. Brine o prehrani, higijeni i formiranju zdravih navika, a pritom aktivno sudjeluje u poticanju govornog, intelektualnog i tjelesnog razvoja.
Dadilja također prati eventualne znakove bolesti ili odstupanja u razvoju te u dogovoru s roditeljima i prema uputama liječnika poduzima potrebne korake. Njena uloga tako postaje važna karika u podršci obitelji i zdravom odrastanju djeteta.
Posao dadilje u EU
U Europskoj uniji ne postoji točan broj osoba koje rade isključivo kao dadilje, jer se takvo zanimanje statistički ne prati odvojeno. Umjesto toga, dostupni podaci obuhvaćaju širu skupinu „odgajateljskih asistenata i djelatnika u skrbi o djeci“ (prema ISCO-08 kategoriji 531), kojih je 2020. godine bilo oko dva milijuna. Unutar te skupine nalaze se i dadilje, no njihov udio nije posebno evidentiran.
U praksi, dadilje su češće prisutne u ekonomski snažnijim državama zapadne Europe poput Danske ili Irske, gdje su privatne usluge čuvanja djece društveno raširenije. U mnogim drugim državama EU-a, angažiranje dadilje na puno radno vrijeme smatra se luksuzom rezerviranim za građane višeg socioekonomskog statusa, dok većina roditelja koristi vrtiće, jaslice ili povremene pomoćnice za čišćenje koje ponekad preuzimaju i kratkotrajnu brigu o djeci.
Podaci pokazuju i razlike u pristupu skrbi o djeci: neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, imaju velik i formaliziran tržišni sektor privatnih dadilja, dok druge, primjerice Njemačka ili Norveška, više naginju javnim sustavima skrbi i neformalnim oblicima pomoći unutar obitelji ili zajednice.
Posao dadilje u Hrvatskoj
Dadilje su u Hrvatskoj sve traženije. Vidljivo je to sve većem broju oglasa za posao, ne samo na specijaliziranim platformama već i na društvenim mrežama - primarno u Facebook grupama.
Dadilje su u Hrvatskoj doista sve traženije, što potvrđuje i sve veći broj oglasa koji se pojavljuju ne samo na specijaliziranim platformama, nego i na društvenim mrežama, ponajprije u Facebook grupama. Ipak, roditeljima se preporučuje da budu posebno oprezni prilikom odabira osobe koja će se brinuti o njihovom djetetu.
Prije svega, važno je provjeriti iskustvo i reference potencijalne dadilje, kako bi se stekla jasnija slika o njezinu radu s djecom. Također je nužno unaprijed definirati sve uvjete i očekivanja, od dnevnih zadataka i odgovornosti do trajanja angažmana, kako bi se izbjegla kasnija neslaganja.
Roditelji bi trebali voditi računa i o sigurnosnim aspektima, primjerice o tome posjeduje li dadilja osnovnu edukaciju iz prve pomoći te poznaje li rutine, prehrambene navike i eventualne zdravstvene poteškoće djeteta. Uz to, presudnu ulogu ima kvalitetna komunikacija i osjećaj povjerenja, jer osoba koja ulazi u dom i brine o djetetu mora biti netko s kim se roditelji osjećaju sigurno.
Što kaže Zakon o dadiljama?
U Hrvatskoj su dadilje većinski obrtnice, a njihova djelatnost podliježe Zakonu o dadiljama. Zakon o dadiljama službeno se referira na „djelatnost dadilje“, dok se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koristi termin „dnevna skrb o djeci“.
U praksi, same dadilje najčešće svoj posao nazivaju „obrt za čuvanje djece“, a ako se skrb odvija u njihovu domu, često se govori o „obiteljskom čuvanju djece“. Za ta dva modela ustalila se i skraćenica OČD, a nerijetko se sve takve obrte jednostavno naziva „obrti dadilja“.
Potonje podrazumijeva brigu o manjem broju djece u stambenom ili unajmljenom prostoru dadilje koja je završila odgovarajuće osposobljavanje, preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja ili srodni obrazovni program, piše Hrvatska udruga dadilja. Dadilja pritom može uz sebe angažirati pomoćnu dadilju ili dodatnu stručnu osobu.
Koliko djece smije čuvati dadilja?
Propisi jasno definiraju i broj djece o kojoj se smije istodobno skrbiti: jedna dadilja može imati najviše šestero djece, uz pomoćnu dadilju osmero, a ako su u obrtu zaposlene dvije dadilje, gornja granica raste na dvanaestero. Svako dijete mora imati osigurano najmanje četiri četvorna metra prostora, a broj djece ne može premašiti dvanaest ni u većem prostoru, što je izričito navedeno u članku 16. stavku 6. Zakona o dadiljama. Nadležnost nad ovom djelatnošću pripada ministarstvu zaduženom za socijalnu politiku.
Dadilje mogu pružati skrb djeci do navršenih 14 godina, što uključuje predškolce, ali i učenike koji trebaju nadzor prije ili nakon nastave te tijekom školskih praznika. Obrtnica dadilja može brinuti i o djetetu u domu njegove obitelji, ako se roditelji odluče za takav oblik suradnje.
Zakon također propisuje da dadilja, bez obzira na spol, mora osobno raditi s djecom, osim u razdobljima bolovanja ili korištenja porodiljnog dopusta, kako stoji u članku 16. stavku 5. Zakona o dadiljama.
Mnoge jedinice lokalne samouprave dodatno podupiru ovakve oblike skrbi sufinanciranjem obrta dadilja, čime olakšavaju troškove brige o predškolskoj djeci zaposlenim roditeljima.
Koje su vještine potrebne?
Rad dadilje zahtijeva mnogo truda, fizičke izdržljivosti i visoku razinu odgovornosti. Za uspješno obavljanje posla potrebno je poznavati osnove zdravstva, psihologije i pedagogije, kao i savladati niz praktičnih vještina: od pravilnog držanja, njege i prehrane djeteta do igre i poticanja njegovog emocionalnog, kognitivnog i motoričkog razvoja.
U svakodnevnom radu dadilja se može suočiti s nepredvidivim i ponekad vrlo zahtjevnim situacijama koje zahtijevaju brzu i adekvatnu reakciju. Zato je važno da bude emocionalno stabilna, strpljiva, empatična i izrazito usmjerena na dobrobit djece, uz pozitivan stav koji djetetu pruža osjećaj sigurnosti i podrške.
Tko može raditi kao dadilja?
Prema zakonskim odredbama, ovim se poslom može baviti osoba koja je završila specijalizirani program osposobljavanja za tu djelatnost, a programe odobrava Ministarstvo znanosti i obrazovanja uz mišljenje resora nadležnog za socijalnu politiku. Program precizno propisuje trajanje, uvjete upisa, način izvođenja nastave te materijalne i kadrovske standarde koje ustanove moraju ispunjavati.
Osim kroz osposobljavanje, dadilja mogu biti i osobe koje su završile studij ranog i predškolskog odgoja, dok se diplomanti pedagogije, psihologije, logopedije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijskih studija i srodnih smjerova također mogu uključiti u ovaj posao, uz obvezu polaganja dijela programa koji pokriva sadržaje koje njihov studij nije obuhvatio. O tome koji su točno moduli potrebni odlučuje ministar nadležan za obrazovanje odraslih.
Više detalja potražite ovdje.
Izvor fotografija: Canva, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
