Rast plaća u tri godine od 1 posto

Najviše rasle plaće u školstvu i trgovini, najmanje u zdravstvu

Inflacija je u prosincu 2011. podigla cijene za 2,1 posto na godišnjoj razini, dok je na razini cijele godine porast cijena iznosio 2,3 posto. Svaki porast plaća koji je manji od tog postotka znači da su one realno pale. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći za lipanj 2011. iznosio je 37,55 posto.

U Hrvatskoj su plaće u posljednje tri godine porasle prosječno za 1 posto. Najveće povećanje plaća zabilježene su u sektoru obrazovanja (2,1 posto) i sektoru trgovine (1,9 posto), plaće isplaćene u djelatnostima prerađivačke industrije i javne uprave bile su u plusu za 1,34 posto, dok su ugostiteljstvo i turizam zabilježili porast od 0,4 odnosno 0,5 posto. Jedini sektor koji je u posljednje tri godine bio u minisu je zdravstvo, čiji djelatnici imaju 0,6 posto manje prosječne plaće.

Inflacija je u prosincu 2011. podigla cijene za 2,1 posto na godišnjoj razini, dok je na razini cijele godine porast cijena iznosio 2,3 posto. Svaki porast plaća koji je manji od tog postotka znači da su one realno pale.

»Podaci za studeni prošle godine govore da je godišnji pad obujma industrijske proizvodnje iznosio 0,3 posto, a u 11 prošlogodišnjih mjeseci pad iznosi 1,6 posto. S obzirom na to da je u tri godine pad iznosio oko 15 posto, nema govora o oporavku, nego samo o usporavanju negativnog trenda, ocjenjuje aktualnu gospodarsku situaciju Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.

Govoreći o nelikvidnosti, dodaje da su krajem studenog prošle godine ukupne nepodmirene obveze iznosile 40,89 milijardi kuna. Blokirane račune imao je 7061 poslovni subjekt. U dugotrajnoj blokadi (duljoj od godine) bilo je više od 75 posto dužnika ili njih 53.175. U tim je tvrtkama blokirano 33,97 milijardi kuna, što čini više od 83 posto iznosa ukupnog duga.

Čak 52,1 posto dospjelih obveza otpada na pravne osobe. Više od 75 posto pravnih osoba je u dugotrajnoj blokadi (njih 21.079) s ukupnim dugom od 16,1 milijardu kuna.

Ukupnu gospodarsko-socijalnu sliku posložnjava stanje koje već dulje vlada u mirovinskom sustavu koje broji 1,468.133 osiguranika. Mirovinu koristi 1,213.121 osoba, iz čega proizlazi da je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika i dalje opterećujući i iznosi 1:1,21.

Krajem studenog prošle godine ukupne nepodmirene obveze iznosile 40,89 milijardi kuna, a blokirane račune imao je 7061 poslovni subjekt, ističe predsjednik HUS-a Ozren Matijašević.Prosječna mirovina iznosi 2151 kunu. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći za lipanj 2011. iznosio je 37,55 posto. Za razliku od skromnih i mizernih mirovina koju prima velika većina građana, prosječna dužnosnička mirovina (saborski zastupnici i članovi Vlade) iznosi visokih 8906 posto.

Kad je riječ o BDP-u, on je u prvoj polovici prošle godine ostao na istoj razini kao godinu ranije. Nakon pada od 0,8 posto u prvom tromjesečju, porastao je u drugom za 0,8 posto, dok je u trećem kvartalu porastao za samo 0,6 posto. Brojke govore da godišnji rast neće biti prema očekivanjima, nego će, po svemu sudeći, stagnirati. Usporedbe radi, u 2010. pad je iznosio 1,2 posto, a pratio ga je i veliki pad investicijske aktivnosti za 11,3 posto. Inače, sve projekcije posljednjih godina koje su bile temeljene na rastu BDP-a od 1 do 2 posto pokazale su se »jalovima«, ocjenjuje Matijašević.

Promet u trgovini na malo u studenom prošle godine zabilježio je rast od 1 posto na godišnjoj razini, dok je, usporedbe radi, u istom mjesecu 2010. realan rast iznosio 2,5 posto. Danas, u odnosu na 2005., realan pad iznosi više od 20 posto, što je ponajviše rezultat drastičnog pada prometa u tom razdoblju. Da BDP ima višegodišnji negativni predznak svjedoče brojke o deficitu od 40,9 milijardi kuna (5,5 milijardi eura) u prvih 11 mjeseci prošle godine.