Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Nedavno se obilježavao Dan jednakih plaća diljem svijeta s ciljem senzibiliziranja javnosti o rodnom jazu u plaćama i poticanja konkretnih mjera za postizanje pravednije radne budućnosti.
Dan jednakih plaća podsjeća da žene u prosjeku još uvijek zarađuju manje od muškaraca za isti ili jednako vrijedan rad te da se te razlike očituju kroz cijeli radni vijek, od početka karijere pa sve do mirovine.
Žene i plaće u EU
Zaposlene žene na području Europske unije, u 2023. godini u prosjeku su po satu zarađivale 12 posto manje od muškaraca. Ipak, među državama članicama EU-a postoje velike razlike.
Kako stoji na službenim stranicama Europske unije, tijekom posljednjeg desetljeća rodni jaz među plaćama promijenio se tek minimalno. To znači da žene u prosjeku po satu zarađuju 12,0 posto manje od muškaraca i to za iste poslove.
Konkretnije, rodni jaz u ukupnim zaradama, koji mjeri kombinirani utjecaj prosječne satnice, mjesečnog prosjeka plaćenih sati, prije prilagodbe za rad na nepuno radno vrijeme i stope zaposlenosti, iznosio je 36,7 posto u 2018. godini.
Nadalje, rodni jaz u zaposlenosti iznosio je 10 posto u 2024. godini, pri čemu je 70,8 posto žena u EU-u bilo zaposleno u usporedbi s 80,8 posto muškaraca.
Zašto žene zarađuju manje?
Rodni jaz u plaćama ne odnosi se samo na izravnu diskriminaciju kao takvu, već obuhvaća čitav niz strukturalnih nejednakosti koje utječu na pristup žena tržištu rada, njihovo napredovanje i nagrađivanje.
Jedan od glavnih razloga je sektorska segregacija. Žene su često prekomjerno zastupljene u sektorima koji su slabije plaćeni, poput skrbi, zdravstva i obrazovanja, a takva zanimanja sustavno se podcjenjuju u odnosu na profesije u kojima dominiraju muškarci.
Uz to, iako žene ukupno tjedno rade više sati nego muškarci, veći dio tih sati odnosi se na neplaćeni rad, poput brige o djeci i kućanskih obveza. To nerijetko utječe na njihove karijerne izbore, mogućnosti napredovanja i uključivanje u bolje plaćene, zahtjevnije pozicije.
Poseban problem predstavlja i tzv. “stakleni strop”, nevidljive prepreke koje ženama otežavaju dolazak na rukovodeće funkcije. Manje od jedne od deset osoba na čelima najvećih kompanija u EU-u su žene, a upravo su menadžerske pozicije one u kojima je zabilježena najveća razlika u satnici. Konkretnije čak 23 posto u korist muškaraca.
Je li jednakost u plaćama mit?
Unatoč tome što je načelo jednake plaće za jednak rad u europskim ugovorima zajamčeno još od 1957., u nekim slučajevima žene i dalje dobivaju manju plaću za isti ili jednako vrijedan rad.
Najveći dio rodnog jaza u plaćama ipak ostaje neobjašnjen i ne može se pripisati obrazovanju, radnom iskustvu, vrsti posla ili radnom vremenu. Upravo zato veća transparentnost plaća postaje ključna kako bi se otkrile i ispravile nepravde koje proizlaze iz rodno uvjetovanih razlika u nagrađivanju, navodi se na stranicama EU.
Nadalje, za svaki dolar koji muškarac zaradi, žena u prosjeku dobije 54 centa. Na temelju današnje stope napretka, prema Svjetskom gospodarskom forumu, trebat će 202 godine da se taj jaz ukloni. Razlika je pritom prisutna diljem svijeta.
Kako postići jednakost u plaćama?
Važan korak u smanjenju rodnog jaza u plaćama jest ravnopravnija podjela roditeljskih obveza između muškaraca i žena. Politike plaćenog roditeljskog dopusta koje uključuju i rodiljni i očinski dopust doprinose ostvarenju tog cilja, povećavaju sudjelovanje očeva u skrbi o djeci te smanjuju rodne stereotipe u vezi sa skrbljenjem o djeci i drugim kućanskim obvezama.
Kada je očinski dopust neprenosiv, muškarci ga češće koriste, čime se smanjuju rodne razlike u stopama sudjelovanja na tržištu rada povezane s roditeljstvom. Očinski dopust često se navodi kao iznimno važna mjera za smanjenje ili uklanjanje razlika u plaćama koje proizlaze iz „kazne majčinstva” i „premije očinstva”.
Diskriminacija, stereotipi i implicitne pristranosti i dalje imaju značajnu ulogu. Štoviše, i to je posebno važno: čak i kada se uklone čimbenici poput obrazovanja, zanimanja, sektora zapošljavanja, rada na nepuno radno vrijeme te učinaka majčinstva i očinstva, i dalje ostaje rodni jaz u zaradi. Taj jaz pokazuje trajnu diskriminaciju, stereotipe i nesvjesne pristranosti u mogućnostima zarade i napredovanja žena.
Kako bi se ovi uzroci rodnog jaza u plaćama suzbili, nužne su državne politike, pravna zaštita te promjene u poslovnoj praksi, poput redovitih analiza plaća prema spolu i veće transparentnosti u sustavima plaćanja.
Izvor fotografija: Canva, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
