Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Što radi meteorolog?
Meteorolog se bavi proučavanjem procesa u atmosferi, kao i načinima na koje atmosfera utječe na vremenske prilike u našoj okolini, a kod nas je najpoznatija primjena na prognozu vremena.
Meteorolozi u svom radu koriste sofisticirane računalne i matematičke modele kako bi izrađivali kratkoročne i dugoročne vremenske prognoze te analizirali klimatske obrasce i promjene.
Njihov posao zahtijeva visoku razinu analitičkih vještina, preciznost i sposobnost tumačenja velikih količina podataka u stvarnom vremenu.
Posao meteorologa je iznimno važan
U pravilu se meteorolozi specijaliziraju za jedno od dva područja: operativno prognoziranje vremena ili znanstvena istraživanja.
U području prognoziranja, meteorolozi izrađuju vremenske prognoze i savjete za širok spektar korisnika, među kojima su zrakoplovna industrija, poljoprivrednici, državne institucije, zdravstvene službe, industrija i trgovina, osiguravajuća društva, javne službe, pomorske i jedriličarske organizacije, offshore kompanije, oružane snage, mediji te brodarstvo i ribarska industrija.
Njihove prognoze često imaju ključnu ulogu u donošenju poslovnih, sigurnosni, ali i političkih odluka.
Koja je razlika između meteorologa i klimatologa?
Osim toga, meteorološka istraživanja i informacije o vremenu koriste se i za kontrolu onečišćenja zraka, ispitivanje trendova klimatskih uvjeta na Zemlji, kao što je globalno zatopljenje ili slabljenje ozonskog omotača, navodi se na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Neki se meteorolozi bave uglavnom istraživačkim radom. Ispituju kemijska i fizikalna svojstva atmosfere ili se bave pitanjima prijenosa svjetlosti i energije unutar atmosfere.
Meteorološka istraživanja obuhvaćaju i proučavanje procesa koji dovode do nastanka oblaka i oborina, kao i mehanizama iza oluja i drugih vremenskih nepogoda. Znanstvenici u ovom području pokušavaju razumjeti kako i zašto dolazi do ekstremnih vremenskih pojava te kako ih je moguće što točnije predvidjeti.
Dio istraživača fokusiran je na kvalitetu zraka i načine smanjenja onečišćenja, dok se drugi bave unapređenjem točnosti vremenskih prognoza i razvojem sve preciznijih mjernih instrumenata. Napredak tehnologije omogućuje prikupljanje pouzdanijih podataka, što je ključno za pravodobne i točne meteorološke analize.
Klimatolozi, s druge strane, promatraju vrijeme iz šire perspektive. Analiziraju klimatske uvjete u bližoj i daljoj prošlosti kako bi dobili jasniju sliku prosječnog stanja atmosfere, ali i prepoznali odstupanja i neuobičajene pojave. Važan dio njihova rada odnosi se i na proučavanje utjecaja vremena i klime na ljudsko zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje.
Rezultati tih istraživanja imaju vrlo konkretnu primjenu. Naime, od graditeljstva i prostornog planiranja, preko poljoprivrede, vodnog gospodarstva i energetike pa sve do turizma, sporta i drugih djelatnosti koje uvelike ovise o vremenskim i klimatskim uvjetima.
Kako postati meteorolog?
Za rad u meteorologiji potrebno je završiti odgovarajuće visoko obrazovanje. Put prema toj struci vodi kroz diplomski sveučilišni studij fizike - geofizike, s usmjerenjem na meteorologiju i fizičku oceanografiju. Po završetku studija stječe se titula sveučilišnog magistra ili magistrice struke, čime se otvaraju vrata profesionalnog rada u meteorološkim službama i srodnim institucijama.
Oni koji žele dodatno produbiti svoje znanje i baviti se znanstvenim radom mogu nastaviti obrazovanje na poslijediplomskoj razini te se usmjeriti prema istraživačkoj ili akademskoj karijeri.
Posao meteorologa i predrasude
Unatoč velikom znanju i odgovornosti koju ovaj posao nosi, postoji nekolicina predrasuda, a koje se poglavito donose na žensku populaciju u ovoj struci. Naime, žene u televizijskoj meteorologiji desetljećima se suočavaju s upornim predrasudama. One su uvelike proizašle iz stereotipa takozvane „weather girl“, koji se počeo oblikovati još 1950-ih godina. Taj pojednostavljeni i seksistički pogled svodi meteorologinje prvenstveno na njihov fizički izgled, a ne na stručnost, iskustvo i znanstvenu podlogu koju posjeduju.
Ovakvi stereotipi često su dodatno naglašeni u filmovima i televizijskim serijama, gdje su meteorologinje prikazane kao simpatični, ali površni likovi čija je uloga ograničena na nekoliko rečenica o vremenu.
Istraživanja pokazuju da popularna kultura često ne razbija ove predrasude, već ih dodatno učvršćuje, umanjujući ulogu meteorologinja i svodeći ih na stereotipnu „djevojku za vrijeme“. Time se zanemaruje činjenica da iza svake vremenske prognoze stoje godine obrazovanja, znanstveni rad i odgovornost prema javnoj sigurnosti - bez obzira na to tko stoji pred kamerom.
Posao koji nije nimalo jednostavan
Iako se rad meteorologa često povezuje s uredima i televizijskim studijima, stvarnost je znatno zahtjevnija. U Hrvatskoj meteorolozi redovito rade i na terenu, gdje su izloženi svim vremenskim uvjetima koje pokušavaju predvidjeti:: od jakog vjetra i kiše do ekstremnih vrućina ili hladnoće. Rad na meteorološkim postajama podrazumijeva dežurstva, noćni rad, smjenski raspored te rad vikendom i blagdanima, jer praćenje vremena ne poznaje pauzu.
Zbog potrebe za stalnim i pravodobnim upozoravanjem javnosti na moguće opasne vremenske pojave, meteorolozi često rade pod pritiskom kratkih rokova i velike odgovornosti.
Svaka prognoza mora biti brza, ali i precizna, jer o njoj nerijetko ovise sigurnost ljudi, promet, poljoprivreda i gospodarstvo. Oni koji se ne bave izravnim prognoziranjem uglavnom rade u uredskim uvjetima i imaju standardno radno vrijeme, no i njihov rad uključuje složene analize i dugoročna istraživanja.
Bez obzira na područje rada, posao meteorologa u Hrvatskoj kombinira samostalni rad i intenzivnu timsku suradnju. Iako je riječ o struci od velike društvene važnosti, meteorolozi često ostaju izvan fokusa javnosti, sve dok vrijeme ne postane ekstremno. Tada njihova stručnost, iskustvo i spremnost na brzu reakciju dolaze do punog izražaja.
Izvor fotografija: Pexels, Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
