Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Iako je prema gotovo svim istraživanjima o povjerenju u pojedine profesije ova gotovo na dnu, novinarstvo je još uvijek javno dobro.
Iako ima loših primjera koji bacaju sjenu na ovu profesiju i standardi nerijetko padaju pod pritiskom brzine, senzacionalizma i komercijalnih interesa, ne smije se zaboraviti da upravo zahvaljujući rijetkim, ali predanim pojedincima novinarstvo još uvijek ima smisla. Oni koji svoj posao obavljaju s integritetom, provjeravajući činjenice, poštujući etička načela i javni interes, čineći tako temelj svakog demokratskog društva, ili bi barem trebali činiti.
Posao novinara je zanimanje koje podrazumijeva dinamično i brzorastuće radno okruženje koje obuhvaća brojne uloge i vještine. Ako razmišljate o karijeri novinara, važno je razumjeti što taj posao podrazumijeva i koje su kvalifikacije potrebne.
Upravo zbog toga u ovom smo tekstu izdvojili karakteristike radnog okruženja novinara, ali i opisali sve potrebne vještine i zahtjeve koji bi svaki novinar trebao imati, ili bi mu barem bilo lakše ako iste posjeduje. Krenimo redom.
U ovom tekstu nećemo se baviti stanjem novinarstva u Hrvatskoj danas nego pokušati pomoći onima koje posao novinara zanima u kontekstu karijere.
Posao novinara - prepisivanje ili rudarenje?
Novinar je stručnjak koji se bavi prikupljanjem, uređivanjem i predstavljanjem vijesti u pisanom ili govornom obliku. Iako je novinarstvo široka profesija koja obuhvaća različite uloge, osnovni cilj novinara trebao bi biti educiranje i informiranje javnosti o temama koje se smatraju važnima u određenom području.
Idealno, čitanjem, gledanjem ili slušanjem novinarskih izvještaja, ljudi postaju bolje informirani i sposobniji donositi promišljene odluke o pojedinim društveno važnim pitanjima.
Što radi novinar?
Iako se novinarske dužnosti uvelike razlikuju ovisno o mediju, specijalizaciji i konkretnoj poziciji, one obično uključuju sljedeće:
Intervjuiranje: Novinari u svim područjima i medijima redovito intervjuiraju.Riječ je o ključnoj aktivnosti za prikupljanje informacija iz različitih izvora.
Istraživanje: Kao i intervjui, istraživanje je važno za prikupljanje podataka o priči, često kao priprema za intervju ili njegov dodatak. Na primjer, prije razgovora s javnom osobom, novinar mora proučiti njezine ranije izjave kako bi o njima postavio relevantna pitanja.
Provjera činjenica ili popularnije fact-checking: Provjera činjenica pomaže u osiguravanju točnosti prikupljenih informacija. To može biti jednostavno poput potvrđivanja datuma, lokacija i točnog pisanja imena, ali može uključivati i kontaktiranje sekundarnih izvora koji mogu potvrditi ili osporiti tvrdnje primarnih sugovornika. Fact cheking postao je iznimno važan u današnje vrijeme društvenih mreža ali i sveopćoj poplavi informacija.
Pisanje: Novinari koji rade u tisku i elektroničkim medijima odgovorni su za pisanje vijesti. U tiskanim medijima autor je obično naveden u potpisu ispod naslova, dok novinari u elektroničkim medijima često rade iza kamere. Potonji su često izloženi hiperprodukciji pa ako vas zanima pozicija novinara na desku možda ćete najprije htjeti razmisliti o tome koliko ste brzi na tipkovnici, kako reagirate na stres i pojačani pritisak koji može biti iznimno velik ako se dogodi neka prijelomna situacija (eng. breaking news).
Uređivanje: Uređivanje se odnosi na aktivnosti kojima se tekst priprema za objavu, poput ispravljanja pogrešaka, preraspoređivanja dijelova i dorade jezika. U tiskanim i elektroničkim medijima za to su obično zaduženi posebni urednici, iako autori ponekad sudjeluju u tom procesu.
Fotografiranje i snimanje: Osim fotoreportera, snimanje fotografija i videa obično je posao fotografa ili snimatelja. Međutim, novinari u manjim redakcijama ili lokalnim medijima često preuzimaju i te zadatke uz svoje osnovne dužnosti. Ali, valja naglasiti da je tržište rada u kontekstu medija izuzetno kompetetivno. Paralelno, konvergencija je u novinarstvu dosegla svoj vrhunac, a to znači da se od novinara očekuje da praktički, pa, zna sve - i snimati i montirati i raditi sve ono što se ranije smatralo klasičnim novinarskim poslom, a što smo prethodno naveli.
Kako izgleda posao novinara?
Brojni novinari rade za dnevne novine, informativne portale, časopise, radijske postaje ili televizijske kuće. Njihov radni tjedan u pravilu traje 40 sati, no vrlo često to prelazi u prekovremene sate, vikende i blagdane. Postoje i freelance novinari, koji samostalno kreiraju i prodaju svoje radove medijima. Bez obzira na to rade li puno radno vrijeme ili honorarno, posao je iznimno dinamičan, često pod pritiskom rokova i standarda koje treba ispoštovati.
Velik dio vremena novinari provode na terenu, gdje prate događaje, istražuju priče i obavljaju intervjue. Ostatak vremena provode u redakciji, na kolegijima, gdje predlažu i dobivaju zadatke ili pripremaju priloge za objavu.
Posao novinara u Hrvatskoj
U većini hrvatskih televizijskih redakcija smjene su najčešće organizirane tako da se radi 10 ili 12 sati dnevno, četiri dana u tjednu. Iako se na prvi pogled čini da to ostavlja dovoljno slobodnog vremena, stvarnost je zapravo drukčija. Naime, čak i kad nisu u smjeni, novinari moraju stalno pratiti vijesti i događaje, jer će u suprotnom doći na posao nespremni i bez pojma o aktualnostima.
Valaj pritom istaknuti da se poprilično teško “isključiti” na slobodne dane. Novinarstvo je, reći će većina novinara, poziv koji se živi 0-24. Paralelno, oni koji se ovim poslom bave više od 20 godina reći će da je novinarstvo bolest jer ga se naprosto ne možeš ostaviti. Čak i kada si slobodan, na odmor, znatiželja o aktualnostima i zbivanjima uvijek prevlada.
S druge pak strane, u digitalnim medijima najčešće se radi u smjenama, s dežurstvima tijekom vikenda. Onima koji preuzmu vikend-dežurstvo obično se odobrava slobodan dan u tjednu kao kompenzacija. Tempo rada je brz, a informacijski ciklus nikada ne staje.
Postoje i tzv. native novinari, oni koji se bave svojevrsnim spojem novinarstva i marketinga. Najčešće su freelanceri, a njihov je zadatak primarno izrada sadržaja po narudžbi.
Kako postati novinar?
U Hrvatskoj je uvriježeno mišljenje da svatko može biti novinar. No, dozvolite malo subjektivnosti osobi koja tipka ovaj tekst koji čitate. Ta je rečenica donekle istinita, ali nedostaje joj jedan atribut. Naime, svatko može biti - osrednji novinar. Ako želite izgraditi uspješnu karijeru u novinarstvu najbolje je krenuti od formalnog obrazovanja. Studij novinarstva odlična je podloga, nudi brojna praktična znanja i zaista oblikuje novinara. Osim toga, sve više redakcija u Hrvatskoj uvjetuje neki oblik formalnog obrazovanja u novinarstvu. Ili potonje - ili desetke godina radnog iskustva.
Valja istaknuti da novinarstvo nije posao za one koji traže rutinu i sigurnost, već primarno za one koji vole dinamiku, nepredvidivost i stalno učenje. Da bi se netko uspješno bavio ovim poslom, potrebne su mu izvrsne komunikacijske vještine, znatiželja, kritičko razmišljanje i sposobnost brzog reagiranja. Novinar mora znati prepoznati što je vijest, razlikovati činjenice od mišljenja i postavljati prava pitanja, čak i kad su neugodna.
Uz to, važna je otpornost na stres, jer se radi pod pritiskom rokova i javne odgovornosti, ali i etičnost, budući da je povjerenje publike temelj svakog novinarskog rada.
Izvor fotografija: Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
