Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Pomicanje sata događa se dva puta godišnje. Riječ je o praksi koja mnogima ne sjeda baš najbolje. Naime, radi se o pojavi čiji počeci sežu u razdoblje Prvog svjetskog rata.
Tada su ga prve uvele Njemačka i Austro-Ugarska, u čijem je sastavu bila i Hrvatska, s ciljem smanjenja potrošnje energije. Kroz desetljeća koja su uslijedila, praksa je na prostoru bivše Jugoslavije više puta ukidana i ponovno uvođena, sve dok se nije ustalila 1983. godine.
Kako piše Poslovni dnevnik, uvođenjem zajedničkih pravila unutar Europske unije 1996. godine, sustav je postao ujednačen: sve članice, uključujući Hrvatsku, prelaze na ljetno računanje vremena i to posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu.
Osnovna svrha bila je olakšati promet, komunikaciju i gospodarsku suradnju u okviru jedinstvenog europskog tržišta.
Pomicanje sata u Hrvatskoj
Iako se ova praksa provodi već više od stoljeća, nezadovoljstvo javnosti doseglo je vrhunac 2018. godine, kada je Europska komisija provela veliku anketu na razini EU, u kojoj je sudjelovalo 4,6 milijuna građana. Rezultati su bili jasni - čak 84 posto ispitanika željelo je ukidanje sezonskog pomicanja sata.
Kao odgovor na to, Europski parlament je 2019. godine donio odluku o prestanku te prakse, planirajući posljednju promjenu za 2021. No, odluka nikada nije provedena jer se države članice nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko vrijeme.
Dok su zemlje poput Francuske i Poljske podržavale trajno ljetno računanje vremena, Finska i Nizozemska zalagale su se za zimsko. Hrvatska, pak, još nije zauzela službeni stav o tom pitanju.
Kako pomicanje sata utječe na ljude?
Svaka promjena sata izravno remeti biološki ritam i utječe na zdravlje. Prijelaz na ljetno računanje vremena znači gubitak jednog sata sna i poremećaj cirkadijalnog ritma. Posljedice su mjerljive: porast umora, pad koncentracije, veći broj prometnih nesreća i povećan rizik od srčanog udara u danima nakon promjene.
Istraživanja pokazuju i porast simptoma anksioznosti i depresije zbog manjka sna i pomaknutog ritma spavanja. Kod zimskog računanja vremena, iako naizgled dobivamo sat odmora, dolazi do smanjenja izloženosti dnevnom svjetlu, što utječe na razinu energije i povećava rizik od sezonskog afektivnog poremećaja.
Podaci iz britanskog istraživanja iz 2023. pokazuju da žene nakon prelaska na zimsko vrijeme bilježe pad raspoloženja, dok muškarci prijavljuju suprotno. U oba slučaja, kratkoročne koristi nestaju pred dokazima da svaka promjena sata remeti san, mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.
Pomicanje sata više utječe na žene
Konkretnije, uz pomoć The Guardiana, skupina znanstvenika sa Sveučilišta Liverpool John Moores i Sveučilišta u Oxfordu provela je istraživanje kako bi razumjeli utjecaj promjene vremena na svakodnevni život ljudi.
Više od 12 000 ljudi odgovorilo je na pitanja o svojoj dobrobiti, zadovoljstvu životom i razini stresa, ispunjavajući upitnik tjedan dana prije nego što su se kazaljke pomaknule unatrag te ponovno u danima neposredno nakon toga.
Kada su odgovore usporedili, otkrili su da se mentalno zdravlje i opća dobrobit žena pogoršavaju neposredno nakon pomicanja sata unatrag, dok muškarci u tom razdoblju iskazuju veću dobrobit i veće zadovoljstvo životom.
Kako pomicanje sata utječe na posao?
Pomicanje sata ima vrlo konkretne posljedice na posao i radne navike i to već u prvim danima nakon promjene. Kada se biološki ritam poremeti, pada kvaliteta sna, a time i radna učinkovitost. Ljudi se teže koncentriraju, sporije reagiraju i češće griješe.
Studije pokazuju da se u tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena bilježi porast broja ozljeda na radu i smanjenje produktivnosti, osobito u poslovima koji zahtijevaju preciznost i brze odluke. Umor i promjene raspoloženja utječu i na međuljudske odnose na poslu, raste razina napetosti i netrpeljivosti, što otežava suradnju u timovima.
Kod prelaska na zimsko računanje vremena, glavni problem nije manjak sna, nego manjak dnevnog svjetla. Radni dan počinje i završava u mraku, što kod mnogih izaziva pad motivacije i osjećaj iscrpljenosti. Posljedično raste broj bolovanja zbog stresa i sezonske depresije, a opća razina angažiranosti zaposlenika opada.
Što Hrvatska čeka?
Dok Europska unija oklijeva, mnoge države diljem svijeta odavno su odustale od prakse pomicanja sata. Primjerice, Rusija se 2014. godine trajno prebacila na zimsko računanje vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlučila ostati na trajnom ljetnom računanju.
Nadalje, Kina, Indija i Japan odavno su ukinuli pomicanje sata. Slične odluke donijeli su i Brazil, Meksiko (uz iznimku pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj te brojne druge zemlje.
Čak i unutar Europe postoje iznimke; Island i Bjelorusija ne pomiču kazaljke. Sve veći broj zemalja koje odustaju od sezonskog pomicanja sata dodatno pojačava pritisak na Europsku uniju da konačno donese odluku i ukine praksu koju sve više stručnjaka i građana smatra nepotrebnom i zastarjelom.
Izvor fotografija: Pexels, Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
