Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu 2025. iznosila je 1446 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na srpanj, plaće su porasle za 0,6 posto nominalno, odnosno 0,5 posto realno. Na godišnjoj razini, prosjek je viši za 9,2 posto nominalno i 4,9 posto realno.
Medijalna neto plaća, koja bolje odražava tipičan prihod radnika, iznosila je 1245 eura, što je blago manje nego mjesec ranije, ali 9,8 posto više nego u kolovozu prošle godine.
Pritom je najviša prosječna neto plaća zabilježena, očekivano, u djelatnosti zračnog prijevoza, 2430 eura; dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, 918 eura.
Prosječna bruto plaća za isti mjesec iznosila je 2015 eura, uz nominalni rast od 0,8 posto u odnosu na srpanj i 9,6 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je realni rast iznosio 0,7 odnosno 5,3 posto, pokazuju podaci DZS.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj
Za razdoblje od siječnja do kolovoza prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 1434 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. nominalno više za 10,1, a realno za 6,2 posto.
No, rasprava o plaćama u Hrvatskoj posljednjih je godina sve glasnija, posebice jer mnogi radnici osjećaju da rast primanja ne prati rast troškova života. Iako podaci pokazuju postupno povećanje prosječne i medijalne plaće, razlike među sektorima i dalje su velike.
Poslodavci će se morati prilagoditi
Unatoč tome, vidljiv je trend da sve više poslodavaca pokušava zadržati radnike boljim plaćama, fleksibilnijim radnim uvjetima i dodatnim pogodnostima. Manjak radne snage, posebno u ugostiteljstvu, građevini i zdravstvu, natjerao je brojne tvrtke da povećaju plaće ii moderniziraju radnu kulturu.
Modernizacija radne kulture u mnogim se tvrtkama očituje kroz uvođenje praksi koje su donedavno bile rijetkost u hrvatskom radnom okruženju.
Paralelno, sve je više poduzeća koja zaposlenicima nude mogućnost rada od kuće ili hibridnog rasporeda, fleksibilno radno vrijeme te dodatne slobodne dane. Pojedine kompanije ulažu u edukacije i programe stručnog usavršavanja.
Prosječna plaća i bolji uvjeti
Osim toga, raste broj poslodavaca koji uvode sustave nagrađivanja temeljem učinka, dodatke za uspješnost ili božićnice i bonuse tijekom godine. U nekim sektorima poboljšani su i uvjeti rada, poput ulaganja u sigurnost na gradilištima ili kvalitetnije smještajne uvjete za sezonske radnike.
Stručnjaci procjenjuju da će se pritisak na poslodavce i dalje povećavati, osobito zbog kontinuiranog iseljavanja domaće radne snage i sve izraženijeg manjka kvalificiranih radnika. Taj se manjak sve češće nadoknađuje uvozom stranih radnika, ponajviše iz azijskih zemalja, što je u posljednjih nekoliko godina postalo jedno od obilježja hrvatskog tržišta rada.
Iako dolazak stranih radnika pomaže u održavanju ključnih sektora poput građevine, ugostiteljstva i logistike, taj trend otvara i niz novih izazova. Pitanja integracije, jezičnih barijera i prilagodbe radnih uvjeta postaju sve važnija, a pojedini poslodavci priznaju da organizacija rada i produktivnost nisu uvijek na razini kakvu su očekivali.
Izvor fotografija: Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
