Izgled(i) za dobar posao

Izgled(i) za dobar posao

Naočit poslovnjakKoliko je izgled danas važan za posao, bilo kad ga tražimo, bilo da bismo poslije napredovali? Evo što otkriva istraživanje koje smo proveli.

Da živimo u kulturi koja drži do onoga što smatra lijepim, vidi se... kamo god da pogledamo! U zrcalu, na ulici, u medijima. Osobno, ponekad mi se čini da dvije osobe koje su po svemu identične osim po fizičkom izgledu (jedna je lijepa na način na koji ljepotu vidi naše društvo i vrijeme, dok druga nije) mogu, čak i ako žive jedna pored druge, iskusiti posve drukčiji život. Fizički se izgled, naravno, prelama i na poslovnom segmentu, a to je uvijek osjetljiva točka. "There is no business like showbusiness" pa je u šoubizu to zbilja notorna činjenica: oni koji izgledaju bolje, lakše će i "proći bolje" te postati globalne ikone za razliku od onih koji će dovijeka tavoriti u holivudskom čistilištu, medu takozvanim "karakterima". Izgled je u Hollywoodu takav "totem" da čak i nelijepe filmske junake glume lijepi glumci - poput Gwyneth Paltrow ili Charlize Theron - koji se za svaku scenu satima moraju "nagrđivati". Nikome ne pada na pamet da uzme nekoga tko ne izgleda savršeno iako se njegov izgled u takvom filmu ionako ne vidi i samo poskupljuje proizvodnju. Evo, na primjer, u remakeu "Rockyja" Balbou će sigurno glumiti Leighton Meester...

U suprotnom smjeru ne ide se nikada i teško da ćemo Dannyja de Vita ikada vidjeti kao vilu Zvončiću. Naravno, kao i sa svakim totemom, s ljepotom nema šale - ako vas ubace medu lijepe, teško ćete razbiti stereotipe koji se uz njih vezuju. Marilyn Monroe se, kažu, ubila zato što nikako nije mogla "probiti" taj demon svoje ljepote i dokazati da se iza njezina senzacionalnog izgleda krije kapacitet za "pravu glumu".

Vrijednosti takvog svijeta, naravno, ne ostaju zaključane medu bajtovima DVD-a, nego preko ekrana radosno uskaču u naš svakodnevni život pa ovo što danas živimo neki nazivaju i celebrity-kulturom. Pri pogledu u zrcalo odmah znate kakve ste karte dobili, a promijeniti te karte teže je nego u dobrom starom pokeru: dvije-tri loše koje su vas zapale nerijetko se mogu zamijeniti tek uz potpunu anesteziju. Vrijednosti se na poseban način odražavaju i u drugoj kulturi - korporativnoj, koja ima vrlo specifičan sustav vrijednosti: u nekim je stvarima talibanski rigidna, a u drugima hipijevski nemarna pa često ne možete znati na čemu ste.

A KAD IZGLED ŠTETI?
Poslovnjak u šetnjiU istraživanju Ellea, internetskog portala za zapošljavanje Posao.hr i Poliklinike Nola proučili smo odnos ljepote i posla, radnog mjesta. Odgovori podržavaju kulturni standard dvostrukog odnosa prema ljepoti: pokazuje se da se ispitanici osjećaju ugodno s vlastitim dobrim izgledom, ali tuđi mogu doživjeti kao svojevrsnu prijetnju.

Primjerice, više od dvije trećine ispitanika smatra da atraktivan fizički izgled neke osobe može imati čak i negativan utjecaj na osobe u njezinu poslovnom okruženju: polovina od te dvije trećine (33,9 posto) smatra da se to odnosi i na muškarce i na žene, a druga polovina (također 33,9 posto) da to vrijedi samo za zgodne žene, ne i za muškarce. Pritom, međutim, moramo uzeti u obzir strukturu uzorka - dvostruko više žena - što možda ove rezultate čini nešto očekivanijima i baca na njih drugo svjetlo: žene su na poslu možda jednostavno osjetljivije na kolegice nego na kolege.

Čak 80 posto ispitanika smatra da osobe izrazito ugodne vanjštine imaju prednost u poslovnom okruženju, najviše prilikom samog zapošljavanja (44,8 posto), ah i u širem smislu fleksibilnosti i razumijevanja nadređenih u svakodnevnim poslovnim situacijama (34 posto).

Da je dobar izgled također pretpostavka za promaknuće i povišicu, smatra gotovo svaki peti ispitanik (17 posto), što je, iako u postocima manje od prethodnih kategorija, iznenađujuće mnogo. Čak 47,6 posto ispitanika smatra da to vrijedi za oba spola; drugim riječima, da dobar izgled općenito funkcionira kao diskriminativna kategorija i "zgodni" su u prednosti bez obzira na spol. To je poprilično porazno jer, čini se, gotovo polovina ispitanika procjenjuje da je u korporativnom svijetu važnije dobro izgledati nego imati prave profesionalne kvalitete. Ipak, valja imati na umu da ih ovdje nismo pitah o njihovim osobnim vrijednostima, nego o njihovoj procjeni stanja zatečenog u radnoj sredini.

Zanimalo nas je, nadalje, koliko odgovori anketiranih uistinu ocrtavaju stvarno stanje. Zato smo ih pitali ima li u njihovoj konkretnoj tvrtki osoba koje su posao dobile zahvaljujući fizičkom izgledu. I dok je potvrdan odgovor nešto manje od četvrtine dalo (23,8 posto), više od dvije trećine reklo ih je da u njihovoj tvrtki nema takvih slučajeva (29,2 posto) ili da oni za njih ne znaju (39,3 posto). To pokazuje kako je velik dio odgovora subjektivna procjena općeg stanja, a ne odraz realne situacije. Potvrđuju to i iskustva samih ispitanika: 42,3 posto ih smatra da fizički izgled ipak vrijedi manje od obrazovanja i iskustva, naspram svega 11,9 posto koji smatraju da je izgled važniji od potonjih kategorija. Ipak, gotovo polovina ispitanika (45,8 posto) smatra da izgled vrijedi jednako kao i obrazovanje i radno iskustvo.

U STVARNOM ŽIVOTU
Poslovna ženaTakođer, nešto manje od dvije trećine ispitanika nije moglo sa sigurnošću ustvrditi da njihova tvrtka posvećuje posebnu pozornost fizičkom izgledu. Dok ih 79 posto općenito smatra da su osobe koje dobro izgledaju u prednosti pred ostalima, samo nešto više od jedne trećine (34,5 posto) misli da se to odnosi i na njihovu kompaniju. Drugim riječima, mnogo ih više smatra da nešto vrijedi načelno, u "vanjskome svijetu", nego konkretno, u njihovu vlastitom okruženju, što sugerira da i njihovi odgovori ne odražavaju samo stvarno stanje nego i određene stereotipe o dobrom izgledu i dobrom poslu.

I na kraju - let's go shopping! Dvije trećine ispitanika priznaju da radi posla troše više novca na svoj izgled, pri čemu je uočljivo velik disbalans između izdataka za odjeću i za kozmetiku: više od 60 posto ispitanika više troši na odjeću, a svega nešto više od 30 posto za kozmetiku.

Naoko suprotno tome, napredak u karijeri značio bi veća ulaganja u izgled "svega" trećini ispitanika. Kažem "naoko" suprotno jer, ako mene pitate, to što dvije trećine ispitanika karijemi napredak ne bi pratile većim ulaganjima u svoj izgled ne znači da oni ne mare za svoj izgled i poslovnu promociju. Jednostavno, već sada na izgled troše mnogo, nevisno o tome mogu li si to zaista priuštiti ili ne mogu. Poslovna promocija u tom smislu samo znači veće mogućnosti financiranja postojeće stilske strategije. Naravno, to također znači da u krizi, ali i inače, karijerno napredovanje u mnogim slučajevima ne donosi i znatnije poboljšanje financijske situacije.

Za rekapitulaciju, istraživanje je uvelike potvrdilo ono što smo i očekivali: izgled na poslu jest važan i pripada u skupinu onoga što pridonosi ukupnoj poslovnoj evaluaciji. To još više vrijedi kad posao podrazumijeva odnos s klijentima. Privlačna vanjština, kao što može olakšati, može do određene točke i zakomplicirati situaciju na poslu: na primjer, može vam povećati vidljivost u kompaniji, ali vas i izložiti tračevima. Otvori li vam vrata napredovanja, ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti značajan napredak koji donosi i znatno veće prihode.

Ako vam izgled i pomogne u osvajanju neke uredske pozicije, teško će vam pomoći da je zadržite ako ga ne prate i druge kvalitete. Također, iako je važnost izgleda u iznenađujuće mnogo odgovora izjednačena s važnošću iskustva i obrazovanja, kad im se postavi pitanje stvarnih iskustava, a ne subjektivnih procjena, ispitanici ipak svjedoče da sam izgled, bez druge vrste kvalifikacija, dugoročno teško može biti dovoljan za bolju karijeru.

Uglavnom, u stvarnim poslovnim situacijama, u konkretnim kompanijama u kojima ispitanici rade - osim ako se ne radi o specifičnim radnim mjestima - dobar izgled ipak nije presudna prednost.

KAKO SAMI SEBI IZGLEDAMO NA POSLU
Izgled(i) za dobar posaoSpoj ugodnog i korisnog: dobar IZGLED POMAŽE U KARIJERI, ali većina se ispitanika i voli urediti za posao.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (73,2 posto) izrazito su ili uglavnom zadovoljne svojim izgledom, dok je nezadovoljnih samo 5 posto, a neutralnih oko petine (22 posto). Također, dvije se trećine (67,1 posto) vole urediti za posao, naspram tek 8,7 posto njih koji niti se uređuju niti im je uređivanje važno. Očito je riječ o kombinaciji ugodnog i korisnog jer četiri petine ispitanika (79,8 posto) smatra da se isplati ulagati u svoj poslovni izgled. U tom svjetlu očekivano je da bi se dvostruko više ispitanika, kada bi im to pomoglo u karijeri, odlučilo za manje invazivne korekcijske zahvate (poput kozmetičkih tretmana - 49,4 posto) nego za veće (poput kirurškog zahvata - 22 posto).
Naravno, treba imati na umu i svojevrsnu "perceptivnu udešenost" ispitanika, koji se na stranici za traženje posla automatski žele prikazati u što boljem svjetlu, pa tako i odgovarajući na pitanja o svom izgledu u anonimnoj anketi.

Naime, ako osobe koje dobro izgledaju imaju prednost u dobivanju posla i uživaju na njemu privilegije - kao što naši ispitanici sugeriraju - zašto baš takve osobe u tako velikom broju dolaze na stranicu internetskog portala za zapošljavanje kao što je Posao.hr? Zašto se zahvaljujući dobrom izgledu, u svijetu u kojem je izgled prednost u poslovnom okruženju, već nisu zaposlile na nekom dobrom radnom mjestu?
Ako oni sami, premda su zadovoljni svojom vanjštinom, nisu zbog nje na poslu doživjeli prednost, pitanje je tko onda u korporativnom svijetu postavlja kriterije dobrog izgleda. Znači li to da je "poslovna ljepota" danas svojevrsna maska, dok se zadovoljstvo svojim izgledom krije negdje drugdje?

Dio objašnjenja zašto naši ispitanici visoko vrednuju fizički izgled, štoviše, smatraju ga diskriminativnim u korporativnom okruženju, dijelom vjerojatno potječe i iz njihove strukture. Gotovo 50 posto njih zaposleno je u administraciji, marketingu, trgovini, financijama i osiguranju, što govori o tome da zahvaljujući svojoj profesiji dolaze u kontakt s partnerima i klijentima te na neki način izvana reprezentiraju svoju korporaciju iako nisu menadžeri (kojih je u anketi sudjelovalo tek 3,5 posto).

Kod takvih profesija moguće je zamisliti da tranzicijski poslodavci - opravdano ili ne - na fizički izgled i opću pojavu stavljaju jači akcent nego u drugim odjelima iste korporacije. Uglavnom, u cjelokupnoj poslovnoj klimi neka su zanimanja očito više "opterećena" izgledom od drugih.

U tome možda leži objašnjenje zašto tako visok postotak ispitanika izgled smatra jednako važnim kao i obrazovanje i radno iskustvo - u njihovu slučaju to bi moglo biti istina.

UKRATKO O ISTRAŽIVANJU: provedeno je na uzorku od gotovo 1000 ljudi, najvećim dijelom (81,5 posto) u dobi od 25 do 44 godine, medu kojima je dvije trećine činilo urbano stanovništvo. Sudjelovalo je 70 posto žena i 30 posto muškaraca. Istraživanje su proveli Elle, Posao.hr i Poliklinika Nola.

Elle -posao.hr
Poliklinika Nola

Piše Ivan Salečić, Elle 2011, veljača

Srijeda, 09.02.2011.