Hustle kultura je konačno prošlost. Mladi žele slobodno vrijeme i bolje uvjete

Hustle kultura je konačno prošlost. Mladi žele slobodno vrijeme i bolje uvjete

Hustle kultura postala je sve izraženiji fenomen u posljednjih nekoliko godina, a posebno je popularna kod milenijalaca koji vole pokazati entuzijazam i snažnu ambiciju u radu.

Najjednostavnije rečeno, hustle kultura odnosi se na kulturu užurbanog rada, a čiji je cilj žonglirati između različitih obaveza, a sve s ciljem povećanja produktivnosti.

Na društvenim je mrežama ovaj pojam poznat i kao “productivity porn”, odnosno masovna produktivnost u kontekstu različitih zadataka.

Iako je hustle kultura do prije nekoliko godina promatrana kroz prizmu pozitive pa čak i poželjnosti, danas je, međutim, uvelike dovedena u pitanje, ponajprije u kontekstu mentalnog zdravlja i preveniranja burnouta na poslu. Krenimo redom.

Zašto hustle kultura može biti loša?
Istraživanja renomiranih stručnjaka navode da hustle kultura ili kultura radoholičarstva odražava potrebu osobe da radi sve više i maksimalno u svakoj aktivnosti, često zanemarujući vlastite kapacitete i zdravlje, što može dovesti do povećanog rizika od mentalnih poremećaja.

Jedan od čimbenika koji je doveo do pojave hustle kulture su standardi koji su neizravno nametnuti u društvu. Ti standardi zahtijevaju od pojedinca da postigne uspjeh.

Hustle kultura više nije in

Kada se pojavila hustle kultura?
Hustle kultura nastaje zbog nekoliko čimbenika, a odnosi se i na dodatne poslove. Neki od tih čimbenika uključuju potrebu za društvenim priznanjem pojedinca, nastojanjem da se bude što profesionalniji, sa željom za postizanjem najboljih rezultata, ali i kao nedostatak podrške iz okoline u smislu smanjenja radnog vremena.

Hustle kultura može dovesti do loših mentalnih stanja kod radnika, primarno zbog preopterećenosti. Toga je, po svemu sudeći, generacija Z itekako svjesna.

Konkretnije, već neko vrijeme prisutna je rasprava o tome kako mlade generacije, posebno generacija Z, imaju drugačija očekivanja od svojih poslodavaca te teže drugačijem životnom stilu u usporedbi sa starijima.

Nisu spremni prihvatiti radni tempo koji podrazumijeva cjelodnevno angažiranje, odsustvo slobodnog vremena i stalnu dostupnost na zahtjev poslodavca. Starije generacije tvrde da su naprosto razmaženi, ali što ako zaista imaju pravo?

Hustle kultura dovodi do burnouta
Naime, znanstvene studije pokazuju da u svojoj suštini, poticaj za konstantnu užurbanost predstavlja obrambeni mehanizam za preživljavanje i ispunjavanje često previsokih očekivanja.

Pritom je hustle kultura raširena zbog niza čimbenika. Jedan od njih je narušavanje granice između poslovnog i privatnog života, uzrokovano digitalnim ometanjima.

U jednom se trenutku hustle kultura pokušavala prikazati kao nešto pozitivno pa čak i poželjno, međutim to primarno odgovara isključivo poslodavcima.

Čak se i kroz filmove nastojalo prikazivati da naporan dan i konstantna produktivnost donose ostvarenje svih snova. Sjetimo se samo kultnih “Vrag nosi Pradu” ili “Vuk s Wall Streeta”.

Generacija Z oštro odbija hustle kulturu
Mlađe generacije, međutim, za sebe žele nešto potpuno drugačije. Ne žele nositi posao kući, ne žele da ih se ometa nakon radnog vremena - ni pozivima ni mailovima. Ne žele stresno okruženje, već stimulirajući i motivirajući ambijent.

Kada sve to stavimo na papir, jasno je da su u pravu. Napokon su počeli postavljati granice i boriti se za vlastito mentalno zdravlje, što su starije generacije često zanemarivale u utrci za uspjehom i doživljavale burnout prije nego što se tako uopće i zvao.

Stoga, valja uvijek istaknuti: neprestano pritiskanje samog sebe da budete produktivni svake sekunde dana može ozbiljno narušiti vaše mentalno i fizičko zdravlje. Postavljanje nerealnih ciljeva povećava vjerojatnost sagorijevanja i može dovesti do gubitka motivacije prije nego što ostvarite ono što ste zamislili.

Što je ono što je doista važno?
Umjesto toga, valja usporiti i definirati konkretne ciljeve koje želite postići, ali male ciljeve, potpuno realne i ostvarive.

Dugi radni sati i intenzivan rad nekada su možda predstavljali vrhunac statusnog simbola za mnoge, ali nakon nekoliko teških godina – i s mogućim daljnjim ekonomskim poteškoćama i otkazima na vidiku – čini se da neki ljudi sve više stavljaju zdravlje i obitelj ispred užurbane radne svakodnevice.

Izvor fotografija: Canva, Unsplash

Petak, 25.04.2025. / researchgate.net