Kalkulator plaće pruža praktičan način da brzo dođete do procjene neto iznosa koji će vam biti isplaćen, pri čemu se uzimaju u obzir svi važeći propisi, porezne olakšice i doprinosi.
Konkretnije, Kalkulator plaće omogućava izračun bruto 1, bruto 2 i neto plaće kao i sve pripadajuće poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Kalkulator plaće potražite ovdje.
Kako preračunati bruto u neto?
Razumijevanje načina na koji se plaća u Hrvatskoj pretvara iz bruto u neto zahtijeva precizno poznavanje poreznog i doprinosnog okvira, ali i jasno razgraničenje pojmova koji se u javnom prostoru često koriste bez stvarnog razumijevanja njihove strukture.
Iako se na prvu može učiniti o poprilično kompleksnoj temi, stvar je zapravo poprilično jednostavna. Dovoljno je unijeti nekoliko osnovnih informacija, poput bruto plaće i mjesta prebivališta, a sustav će potom prikazati detaljan izračun iz bruto u neto.
Pritom valja imati na umu da dobiveni rezultati služe isključivo u informativne svrhe i ne mogu se koristiti kao službeni podatak u druge namjene. Ipak, ovaj vam alat može biti od velike pomoći kod planiranja osobnih financija, usporedbe ponuda za posao ili pregovora o uvjetima zapošljavanja.
Koja je razlika između bruto 1 i bruto 2 plaće?
Bruto plaća jest iznos na kojeg se obračunavaju razni porezi, prirezi te mirovinsko osiguranje.
Pritom se bruto iznos može podijeliti na dvije skupine: bruto 1 i bruto 2, pri čemu bruto 1 plaća predstavlja ugovoreni iznos prije poreznih obustava. Iz tog iznosa izdvajaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje: 15 posto za prvi mirovinski stup i pet posto za drugi stup. Tek nakon tih izdvajanja formira se porezna osnovica.
S druge pak strane, bruto 2 plaća obuhvaća bruto 1 uvećan za doprinos za zdravstveno osiguranje, koji se obračunava po stopi od 16,5 posto na teret poslodavca. Iako taj doprinos ne smanjuje neto plaću radnika, on je ključan za razumijevanje stvarnog troška rada i razlike između ugovorene plaće i ukupnog izdatka poslodavca.
Što je neto iznos?
Neto plaća predstavlja iznos novca koji zaposlenik stvarno primi na svoj tekući račun nakon provedenog obračuna. Do tog iznosa dolazi se tek nakon što se iz bruto plaće izdvoje zakonom propisani doprinosi i porezna davanja.
U pojednostavljenom prikazu često se navodi omjer 40:60, pri čemu približno 40 posto ukupnog troška rada otpada na obveze prema državi, dok oko 60 posto ostaje radniku kao neto primanje.
Proces prijelaza iz bruto u neto sastoji se od nekoliko jasno definiranih koraka. Nakon odbitka mirovinskih doprinosa, porezna osnovica umanjuje se za osobni odbitak, čiji je iznos zakonski propisan i može se povećati ovisno o uzdržavanim članovima i drugim poreznim olakšicama.
Na tako umanjenu osnovicu obračunava se porez na dohodak prema važećim stopama, a zatim i prirez, ako je propisan odlukom lokalne samouprave. Rezultat tog postupka je neto plaća, iznos koji se isplaćuje zaposleniku.

Zašto ovo mnogi još uvijek ne znaju?
Kako smo ranije pisali, iako su bruto i neto plaća temeljni pojmovi vezani uz radni odnos, velik dio građana ne zna objasniti što bruto iznos uopće obuhvaća niti kako se on konkretno pretvara u neto.
Prema istraživanju koje je 2022. godine proveo Finax, prosječna financijska pismenost građana Hrvatske iznosila je 12,3 boda od mogućih 21, odnosno 59 posto na testu znanja.
Posebno se ističe skupina mladih od 18 do 29 godina, koja bilježi najveći manjak znanja upravo u području osobnih financija. Taj podatak jasno ukazuje da nerazumijevanje obračuna plaće nije iznimka, nego sustavni problem.
Izvor fotografija: Pexels



