Tamna strana odlaska

Tjednima čekaju u hotelu šaljući zamolbe, na kraju im ostaju samo veliki troškovi

Tjednima čekaju u hotelu šaljući zamolbe, na kraju im ostaju samo veliki troškovi

Brojni hrvatski građani, osobito Slavonci i Baranjci, svoju su adresu zamijenili irskom, švicarskom, austrijskom i njemačkom. Rezultati su uglavnom pozitivni iako priče o tome da, primjerice, u Irskoj posao čeka na dlanu svakoga tko onamo dođe, nisu posve točne.

Potvrdit će to brojni koji su ondje tjednima i koji su odaslali na desetke zamolbi za različita radna mjesta, no sve što imaju troškovi su za smještaj u hostelima i nadu da nisu uzalud prevalili tolike kilometre.

Da je puno onih koji posao ne pronalaze tjednima, no još uvijek ne gube nadu, pokazuje i primjer Osječanke koja je U Hrvatskoj ostavila devetomjesečno dijete i supruga. Smještena je kod kume i nada se da će bar jedna od 50 poslanih zamolbi biti prihvaćena. Ne pronađe li posao, kaže, bit će prisiljena vratiti se osječkom Zavodu za zapošljavanje, piše Glas Slavonije.

''Tjednima sam 'visila' na društvenim mrežama i doista sam se nadala da ću lako pronaći posao. U Dublinu sam od 17. studenog i trebalo je tjedan dana da dobijem njihov identifikacijski broj (PPS), a u međuvremenu sam otputovala u Cork Galway i Kilkenny da vidim kako funkcionira posao izvan Dublina.

Ovdje u Dublinu nije lako naći posao, jer je konkurencija velika, a jedna od najvećih su Poljaci koji si međusobno čuvaju radna mjesta. Inače, ovdje je Hrvata jako mnogo, u hostelu Paddys Pallace, gdje sam smještena, od stotinu ljudi gotovo je 90 posto Hrvata'', ispričala je 33-godišnja Osječanka, dodajući da se posao ondje traži na dva načina – izravnim traženjem i pomoću agencija.

Satnica u prosjeku oko 60-ak kuna
U Dublinu ih je, kaže, na stotine, i podijeljene su prema sektorima, a u slučaju pronalaska posla zastupnik će potencijalnog kandidata za posao uputiti na određeno radno mjesto. Naposljetku zarada, radi koje je prvotno ondje i otišla, uglavnom iznosi 8,65 eura na sat, a pronađe li agencija posao nerijetko će sebi uzeti proviziju. Neke agencije uzimaju 2,3 posto, neke ništa, a neke se izravno naplaćuju od poslodavca.

Dugoročne posljedice
Ovaj masovni egzodus kvalificiranih i visokoobrazovanih osoba repriza je onoga iz sredine 20. stoljeća, pa demografi, ekonomisti i drugi upozoravaju na dugoročne posljedice tog procesa za našu ekonomiju, radnu politiku, razvoj, već lošu demografsku sliku.

Naime, u potragu za poslom odlaze radno i reproduktivno aktivne generacije, koje, za razliku od prijašnjih, ne žele ondje živjeti same, nego vode i obitelji...

Ostatak vijesti pročitajte na linku.

Četvrtak, 04.12.2014. / net.hr