Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Studentski poslovi mnogim su mladim ljudima spas u današnjoj ekonomiji. Troškovi života u glavnom gradu, gdje je i najveći udio studenata u cijeloj Hrvatskoj, izuzetno su visoki. Od visoke stanarine, režija pa do osnovnih namirnica i drugih troškova.
Shodno tomu, mnogi studenti pronalaze studentski posao kako bi i olakšali. No, iako im rad pruža financijsku sigurnost i određeni vid neovisnosti, često dolazi uz cijenu. Naime, balansiranje između predavanja, ispita i višesatnih smjena nerijetko dovodi do iscrpljenosti.
Mnogi priznaju da im se vrijeme za učenje, ali i za osobni život, značajno smanjuje. Poslodavci, s druge pak strane, u studentima vide fleksibilnu radnu snagu, posebice u sektorima poput ugostiteljstva, trgovine i administracije.
Studentski poslovi u EU
Brzina prijelaza iz škole na tržište rada razlikuje se među državama članicama EU-a, primarno zbog utjecaja nacionalnih obrazovnih i strukovnih sustava, kao i drugih čimbenika, uključujući obilježja nacionalnog tržišta rada i kulturne odrednice.
U nekim zemljama mladi počinju raditi mnogo ranije nego u drugima, upravo kroz studentske poslove ili plaćena stručna osposobljavanja.
Prema podatcima sa službenih stranica Europske unije, u 2020. godini, 18,4 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine u EU-u bilo je istovremeno uključeno u obrazovanje i zaposleno, dok je tek 2,5 posto osoba bilo na školovanju, ali nezaposleno te su tražili posao tijekom studiranja.
U kojoj zemlji su studentski poslovi najatraktivniji?
Među državama članicama Europske unije, Nizozemska je imala najveći udio učenika i studenata u dobi od 15 do 24 godine koji su bili zaposleni dok su još bili u sustavu obrazovanja, njih 57,8 posto, a slijedile su Danska (45,8 posto), Njemačka (38,7 posto) i Austrija (35,2 posto).
Suprotno tome, najmanji udio zaposlenosti među učenicima i studentima u dobi od 15 do 24 godine zabilježen je, zanimljivo, u Hrvatskoj i Mađarskoj (obje zemlje 3,3 posto), Italiji (3,0 posto), Slovačkoj i Rumunjskoj (obje 2,5 posto).
Tko ‘najviše radi’?
Najveći udio učenika i studenata u dobi od 15 do 24 godine koji su bili nezaposleni (što znači da su tražili posao i bili spremni početi raditi tijekom studiranja) zabilježen je u Švedskoj (12,1 posto), a slijedile su Finska (9,5 posto), Danska i Nizozemska (obje 6,3 posto).
S druge strane, u Sloveniji, Italiji, Rumunjskoj, Češkoj i Hrvatskoj, manje od jedan posto učenika i studenata u toj dobnoj skupini bilo je nezaposleno.
Osim toga, istraživanja su potvrdila da je u prosjeku udio studenata koji moraju raditi kako bi si mogli priuštiti studiranje veći za 2,5 puta među studentima čiji roditelji nisu dobrostojeći u usporedbi s onima iz imućnijih obitelji. Studenti čiji roditelji nisu dobrostojeći također imaju tendenciju sebe doživljavati više kao „radnike“ nego kao „studente“. Osim toga, oni često obavljaju i neplaćene prakse.
Studentski poslovi i negativna strana
Financijski resursi nisu važni samo kako bi se studentima omogućilo studiranje, već i sudjelovanje u aktivnostima s drugim studentima, prihvaćanje u društvu ili jednostavno pripadanje skupinama višeg statusa.
Ipak, istraživanja pokazuju da rad uz studij može negativno utjecati na akademski uspjeh Premda postoje koristi od rada uz studij, poput povećanja zapošljivosti, podaci nedvojbeno pokazuju da previše rada tijekom studija može biti štetno za akademske rezultate. Osim toga, rad na pola radnog vremena često produljuje trajanje studija.
Dodatno, veća je vjerojatnost odustajanja od visokog obrazovanja kada su studenti financijski potpuno ovisni o sebi. Također, nisu sve vrste posla korisne za jačanje zapošljivosti.
Ovisnost o zaradi smanjuje mogućnost da se poslovi usklade s individualnim karijernim ambicijama zbog veće dostupnosti općih poslova u odnosu na specifične i karijerno korisne aktivnosti.
Studentski poslovi i pozitivna strana
Studentski poslovi donose dakako i niz prednosti. Osim što omogućuju financijsku samostalnost i lakše pokrivanje troškova života, oni studentima pružaju priliku da steknu dragocjeno radno iskustvo još tijekom studija.
Takvo iskustvo često im olakšava kasniji ulazak na tržište rada jer poslodavci sve više cijene praktične vještine i odgovornost koju mladi razvijaju kroz rad. Rad u različitim sektorima pomaže studentima da bolje upoznaju vlastite interese i sposobnosti, ali i da izgrade mrežu kontakata koja im može biti korisna u budućoj karijeri.
Osim toga, mnogi studenti ističu kako im rad uz studij jača osjećaj samopouzdanja, organiziranosti i neovisnosti, što dugoročno doprinosi njihovom osobnom i profesionalnom razvoju.
Kako bi pronašli posao koji im najviše odgovara, studenti se danas u velikoj mjeri oslanjaju na internetske portale. Na primjer, posao.hr jedna je od najvećih baza oglasa za posao u Hrvatskoj, a gdje se mogu pronaći i studentski poslovi. Ondje se objavljuju poslovi u različitim sektorima - od ugostiteljstva, administracije i prodaje do IT-a, marketinga i kreativnih industrija.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
