Sindikat odustaje od neradne nedjelje?

Ako zakon padne na Ustavnom sudu, više nećemo otvarati ovu priču. To više nema smisla, jer smo potrošili više od deset godina na pregovore u koje je ulupano i puno novca, kazala nam je šefica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić.

Ako Ustavni sud obori sporne dijelove novog Zakona o trgovini koji su zabranili nedjeljni rad trgovinama, sindikati više neće inzistirati na zakonskom rješenju rada nedjeljom odnosno njegovog plaćanja. Tako je najavila predsjednica Sindikata trgovine Hrvatska Dragica Mišeljić, piše Novi list

– Ako zakon padne na Ustavnom sudu, više nećemo otvarati ovu priču. To više nema smisla, jer smo potrošili više od deset godina na pregovore u koje je ulupano i puno novca. Ali ići ćemo sa svim drugim načinima pritisaka, barem tamo gdje imamo organiziran sindikat, jer osim poslodavaca, država mora štititi i radnike, rekla je Dragica Mišeljić.

Glavni cilj sindikatima u tom slučaju će biti prisiljavanje poslodavaca da plaćaju nedjeljni i prekovremeni rad te da poštuju 40-satni radni tjedan. Među načinima pritiska Mišeljić je izdvojila pojačano slanje inspekcije te naplatu prekovremenog rada sudskim putem. Inspekcije će se slati u trgovine za koje postoje informacije da ne plaćaju uredno rad svojih radnika, a sudska naplata prekovremenih poduzimat će se pod uvjetom da zakinuti radnici žele to napraviti. Danas mnogi odustaju od sudske zaštite svojih prava, jer se boje otkaza.

Naravno, predsjednica Sindikata trgovine nada se da Ustavni sud neće stati na stranu poslodavaca, ali je podsjetila i da će Sabor uskoro raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji bi evidenciju rada mogao riješiti na taj način, da zabrana nedjeljnog rada ne bi bila ni potrebna.

Naime odredbe Zakona o radu moraju se uskladiti s europskim standardima, što znači da je dopušteno najviše 40 sati rada tjedno i osam sati prekovremenog rada. Izmjene Zakona o radu također obvezuju poslodavca na stvarnu evidenciju radnog vremena radnika

– Nadležni ministar izradit će pravilnik o vođenju evidencije radnog vremena i ako taj pravilnik bude dobro riješen, bit će riješeni i problemi naplate rada nedjeljom i prekovremenog rada. Nama nije problem naplatiti rad, ako je uredno evidentiran, rekla je Dragica Mišeljić.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske osvrnula se i na tvrdnje da su posljednji otkazi u velikim trgovačkim lancima isključivi rezultat zabrane rada nedjeljom. Tvrdi da za takve teze još nema argumenata, jer je jedna nedjelja premalo da se izvuku bilo kakvi zaključci o padu prometa ili profita, posebno nedjelja nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, u kojoj se ionako manje troši.

– Jedna nedjelja nije nikakav pokazatelj. Poslodavci govore o padu prometa? A promet je padao i u zadnjem tromjesečju prošle godine kad su se kod nas počeli osjećati prve posljedice globalne gospodarske krize, kazala je predsjednica Sindikata trgovine.

Pored toga, Mišeljić je upozorila i na kontradiktorna zalaganja poslodavaca za povećanjem potrošnje, dok istodobno plaće realno padaju, cijene rastu, a krediti se teže odobravaju.

– Bila bih doista sretna kad bi ljudi u trgovini mogli birati hoće li raditi nedjeljom ili blagdanom i više zaraditi. Ali situacija je bila u kojoj je radnik morao raditi blagdanom i nedjeljom bez dodatne zarade, koja bi otišla u džep poslodavca, kazala je Mišeljić. Još je dodala da ima i poslodavaca koji su se korektno ponašali, što međutim ne opravdava protivnike zabrane rada nedjeljom, jer mnogi radnici nisu bili u poziciji raditi kod tih poslodavaca.

Ustavna tužba protiv rada nedjeljom još nije podnesena, ali je osam velikih trgovačkih lanaca najavilo da će je podnijeti, te je angažiralo pravne stručnjake koji će proučiti relevantne zakonske i ustavne odredbe. Riječ je o Kauflandu, Getrou, Billi, Mercatoneu, Mercatoru, Magmi, Hipermarketima Coop, Emmezeti, a mogli bi im se pridružiti i Pevec, te zagrebački centri Avenue Mall i City Center One, kao i riječki Tower centar.

tportal.hr

Petak, 09.01.2009.