Približava nam se i službeni početak nove sezone na koju će uvelike utjecati situacija na Bliskom istoku, ali i generalna geopolitička neizvjesnost. Zbog toga vlada određena atmosfera opreza, a stručnjaci ne prognoziraju dobru sezonu za hrvatski Jadran.
Naime, Hrvatska je mediteranska i pretežno avionska destinacija zbog geografske udaljenosti glavnih emitivnih tržišta i strukture dolazaka gostiju koji u prosjeku troše više. Tu u prvom redu mislimo na goste iz Velike Britanije, SAD-a te Skandinavije. Ranije je hrvatski Jadran bio izrazito oslonjen na goste koji su dolazili automobilom, ponajviše iz Austrije i Njemačke, no kroz godine se njihov udio značajno smanjio.
Danas Hrvatska u većoj mjeri ovisi o avionskim dolascima, što je čini osjetljivijom na kretanja u zračnom prometu, cijene goriva i opću sigurnosnu percepciju putovanja. S pravom se onda pitamo kakva nas sezona očekuje ove godine?

Kakva nas sezona očekuje?
Razdoblje izrazito snažne potražnje koje je obilježilo 2023. i 2024. godinu, potaknuto naglim povratkom interesa za putovanja nakon pandemije, postupno jenjava. Tržište se stabilizira i ulazi u svojevrsnu novu realnost, pri čemu je usporavanje rezervacija bilo primjetno i prije najnovijih geopolitičkih napetosti. Takav trend nije rezultat isključivo visokih cijena, već i šireg osjećaja nesigurnosti među europskim putnicima, koji sve opreznije planiraju svoja putovanja.
Osim toga, problemi poput gospodarskog usporavanja u Njemačkoj, kao ključnom emitivnom tržištu, kao i opća neizvjesnost povezana s ratom u Ukrajini potiču potencijalne goste na dodatni oprez. Današnji prosječan gost i dalje planira putovanje, ali s rezervacijom čeka do zadnjeg trenutka, nesiguran kako će se situacija razvijati u narednim mjesecima.
Sve navedeno utjecati će i na potražnju za radnicima.

Koliko će se radnika tražiti?
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2025. godine ukupno je traženo 18.435 radnika na različitim pozicijama sezonskih poslova. Od toga, zaposleno je 13.528 ljudi od čega je najveći broj zaposlen u sektorima Smještaj te priprema i usluživanje hrane te trgovina na veliko i na malo.
Najveća potražnja odnosila se na konobare, kuhare, čistače i sobare, a iako je u tim zanimanjima zaposlen najveći broj radnika, potražnja je i dalje ostala veća od realiziranog zapošljavanja. Za sezonske poslove kuhinjskih radnika, pomoćnih konobara i turističkih animatora, zabilježeni su izraženiji nedostaci radne snage, što potvrđuje kontinuirani izazov pronalaska sezonskih radnika u 2025. godini.
Tom broju sezonaca zaposlenih treba pridodati i strane radnike. Od ukupno 170.723 izdanih dozvola za rad strancima u 2025. godini, njih 20.083 odnosilo se upravo na sezonske poslove.
Za sezonu 2026. procjenjuje se da bi angažman sezonskih radnika mogao biti veći za dodatnih 5.000. Iako izračuni pokazuju da strani radnici često u konačnici predstavljaju veći trošak za poslodavce u odnosu na domaću radnu snagu, njihovo zapošljavanje postalo je nužno kako bi se osiguralo nesmetano poslovanje tijekom ljetnih mjeseci.
Nedostatak radnika u prethodnim sezonama već je doveo do situacija u kojima su pojedini restorani bili prisiljeni zatvarati svoja vrata usred ljeta.
Ipak, sezonski posao može biti sjajan korak u karijeri, prilika za učenje novih vještina pa čak i ulaz u stalni posao.
Potraga za sezonskim poslom već je počela. Na posao.hr-u, jednoj od najvećih baza s oglasima za zapošljavanje u regiji, već možete pronaći brojne aktivne oglase. Osim toga, na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje aktivno je više od 3000 aktivnih oglasa za sezonske poslove.
Izvor fotografija: Unsplash, Canva




