Pretjerana administracija i dalje uteg zapošljavanju stranaca

Pretjerana administracija i dalje uteg zapošljavanju stranaca

Uljučivanje izbjeglica na tržište rada podsjetilo na stari problem.

Od oko tri i pol milijuna Ukrajinaca koji su zbog rata u svojoj zemlji izbjegli u države EU u Hrvatsku ih je dosad stiglo više od 8600. Broj će se zasigurno još povećavati. Koliko dugo i na koje razdoblje će odabirati Hrvatsku kao odredište teško je procjenjivati. Do sada je četristotinjak osoba izrazilo želju zaposliti se u Hrvatskoj.

“Oko 40 posto su viša ili visoka stručna sprema. Nastojat ćemo omogućiti i priznavanje diploma, kao i omogućiti im učenje hrvatskog jezika na trošak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, istaknuo je ministar Josip Aladrović nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak.

Nakon vijećanja GSV-a potaknutog upravo temama vezanim uz prihvat, zbrinjavanje i uključivanje izbjeglih ljudi u hrvatsko društvo i svijet rada, rečeno je i da bi izdavanja dozvola privremenog boravka u MUP-u trebala ići po ubrzanoj proceduri, kao i da je HZZ već formirao mobilne timove koji zajedno s centrima za socijalnu skrb obilaze mjesta u koja oni dolaze.

Ministar je, uz ostalo, rekao kako je i stotinjak tvrtki već izrazilo spremnost zapošljavanja izbjeglih ukrajinskih državljana. Ne očekuje poremećaje i zloporabe na tržištu rada. Danas, kaže, imamo veliku potražnju, osobito sezonsku.

Ipak, i ministar i sindikati očekuju veći angažman Državnog inspektorata u kontroli eventualnih zlouporaba radnih odnosa kako bi se osigurala jednaka prava i obveze kao i za sve ostale na tržištu rada.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da su u pogledu zapošljavanja mogućnosti ponajprije u tzv. uslužnim službama i IT sektoru. Ivan Mišetić je u ime HUP-a naglasio kako ima i značajan broj medicinski obrazovanih žena te da se nada da neće biti previše birokratiziranja.

Pitanje administrativnih procedura u ovoj izvanrednoj situaciji poslodavci očito apostrofiraju vodeći se iskustvom u uobičajenim, redovnim situacijama prilikom zapošljavanja strane radne snage.

“Osam do deset tjedana za rješavanje zahtjeva za radne dozvole je previše, nerijetko se događa da za to vrijeme strani radnici pronađu posao drugdje”, objašnjava Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije za zapošljavanje Kadus. Kad su posrijedi prijašnja iskustva s ukrajinskim radnicima, oni su u Hrvatskoj prepoznati kao poželjna radna snaga, kaže.

“No, nakon solidne 2019. u pogledu tog bazena radne snage te 2020. koja je bila u znaku pandemije, prošle godine smo vezano uz ukrajinske radnike izgubili utakmicu s Poljacima”, tvrdi Lovrić.

Partnerske agencije iz Ukrajine kao jedan od glavnih razloga “gubitka konkurentnosti” naveli su komplicirane procedure (uključuju npr. i ishođenja tzv. apostila kojima rezidentne zemlje potvrđuju vjerodostojnost potrebne dokumentacije).

Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr

Srijeda, 23.03.2022. / Jadranka Dozan, poslovni.hr