Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Raspon plaća konačno bi trebao biti vidljiv u svim oglasima na razini Europske unije. Dio je to Direktive o transparentnosti plaća.
No, iako je transparentnost plaća u Europi posljednjih je godina vidljivo napredovala, taj se zamah krajem 2024. godine počeo usporavati. Naime, iako je sve više poslodavaca prihvatilo praksu objavljivanja raspona plaća u oglasima za posao, rast više nije linearan, a razlike među državama članicama EU poprilično su vidljive.
Transparentnost plaća u Europskoj uniji
U tom kontekstu Ujedinjeno Kraljevstvo snažno odskače. Do kraja 2024. godine više od dvije trećine oglasa za posao u toj zemlji sadržavalo je informacije o plaći, što je najviši udio među svim analiziranim državama.
Suprotno tome, Njemačka i Italija nalaze se na samom dnu ljestvice. Konkretnije, u obje zemlje manje od 20 posto oglasa nudi ikakvu naznaku primanja, čime se potvrđuje otpor dijela kontinentalne Europe prema otvorenijoj komunikaciji o plaćama.
Razlike su jednako izražene i između sektora. Poslovi u čišćenju, sanitarnim djelatnostima i vožnji najčešće dolaze s jasno navedenom plaćom, neovisno o zemlji. Riječ je o zanimanjima u kojima su plaće niže, standardiziranije i podložnije kolektivnim ugovorima.
Na suprotnom kraju spektra nalaze se industrijsko inženjerstvo i razvoj softvera, sektori s visokom potražnjom, velikim razlikama u primanjima i snažnijom pregovaračkom pozicijom poslodavaca, gdje je transparentnost plaća najslabije zastupljena.
Obrazac je pritom konzistentan. Drugim riječima, što je posao slabije plaćen, to je veća vjerojatnost da će poslodavac unaprijed objaviti visinu primanja. Visokoplaćene pozicije i dalje su obavijene neizvjesnošću, često pod izlikom fleksibilnosti ili individualnog pregovaranja, iako upravo takva netransparentnost produbljuje nejednakosti na tržištu rada.
Ipak,, „transparentnost” u ovom kontekstu ne mora nužno značiti isključivo navođenje predložene godišnje plaće ili raspona primanja. U Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji velik broj oglasa za posao ne sadrži izravnu informaciju o plaći, već kandidate upućuje na javno dostupne kolektivne ugovore koji za određena radna mjesta utvrđuju visinu plaća i uvjete rada.
Kada se i takvi oglasi uključe u analizu, udio nominalno „transparentnih” oglasa raste na 49,7 posto u Nizozemskoj, 23,7 posto u Njemačkoj i 23,3 posto u Italiji, pri čemu se poredak među državama mijenja tek neznatno. Za Hrvatsku taj podatak nažalost još uvijek nije poznat. Kada ga doznamo objavit ćemo ga.
Što je uopće Direktiva o transparentnosti plaća?
Inače, kako smo ranije pisali, Direktiva će izvršiti pritisak na poslodavce, koji će sada morati preuzeti veću odgovornost u pogledu transparentnosti plaća i ispravljanja nejednakosti temeljenih na rodu. Prema novim pravilima, poslodavci će zaposlenicima morati omogućiti pristup informacijama o tome kako određuju plaće prema rodu.
Strukture plaća za usporedbu razina plaća morat će se temeljiti na rodno neutralnim kriterijima i uključivati rodno neutralne sustave ocjenjivanja i klasifikacije poslova. Oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi poslova morat će biti rodno neutralni, a procesi zapošljavanja morat će se voditi na nediskriminirajući način.
Žene sustavno zarađuju manje
Ako izvještaji o plaćama budu pokazivali rodnu razliku u plaćama od najmanje pet posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika.
Nova pravila o transparentnosti plaća imaju za cilj jačanje borbe protiv nejednakosti u plaćama na radnom mjestu te smanjenje rodno uvjetovanih razlika u primanjima.
Uvođenje obvezujućih mjera transparentnosti može dodatno osnažiti radnike, prvenstveno u ostvarivanju prava na jednaku plaću za isti posao ili posao jednake vrijednosti.
Naime, manjak uvida u sustave plaća prepoznat je kao jedna od glavnih prepreka u smanjenju rodnog jaza u plaćama, koji je u Europskoj uniji 2020. godine i dalje u prosjeku iznosio između 12 i 12,7 posto. To znači da su žene, u prosjeku, po satu zarađivale oko 12 posto manje od muškaraca, prema podacima Eurostata objavljenima 2023. godine.
Ipak, iako je transparentnost plaća prepoznata kao ključni korak prema smanjenju rodnih, etničkih i drugih nejednakosti, Europa se trenutno nalazi u fazi zastoja. Napredak ostvaren u proteklih šest godina ne može se osporiti, ali bez regulatornog pritiska i jasnih nacionalnih okvira, razlike među državama i sektorima prijete da postanu trajna značajka europskog tržišta rada.
Izvor fotografija: Canva,Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
