Mnogima je san postati digitalni nomad. Ovo su razlozi zašto to i nije tako bajno kako se čini

Mnogima je san postati digitalni nomad. Ovo su razlozi zašto to i nije tako bajno kako se čini

Digitalni nomad je osoba koja radi na daljinu iz različitih lokacija diljem svijeta. Sretnik, reći će netko i u tome neće puno pogriješiti. Međutim, valja istaknuti da i digitalno nomadstvo kao takvo sa sobom nosi brojne nedostatke.

Njihov posao omogućuje im da rade s bilo kojeg mjesta na svijetu, uz stabilan pristup internetu i laptop.

Ovakav način rada uvelike je redefinirao način na koji uopće poimamo kulturu radnog prostora i načina na koji radimo generalno.

Kako rade digitalni nomadi?

Način rada digitalnih nomada populariziran je krajem 20. stoljeća, no posljednjih je godina, posebice nakon pandemije koronavirusa dobio punu pozornost. Procjenjuje se kako danas u svijetu postoji oko 35 milijuna digitalnih nomada, a do 2035. godine trebalo bi ih biti čak milijardu.

U posljednjih nekoliko godina sve je više digitalnih nomada, no još uvijek je ovakav način rada rezerviran samo za nekoliko zanimanja. Tu se u prvom redu ističu digitalni marketing, web dizajn, programiranje odnosno softversko inženjerstvo, kao i računalno programiranje i slično.

Digitalni nomadi samo su jedna vrsta radnika na daljinu. Neki su zaposleni na puno radno vrijeme, dok drugi rade honorarno, od projekta do projekta.

Ipak, kao i svi drugi zaposlenici tako i digitalni nomadi klasičan broj radnih sati tjedno, produktivnost im mora biti na razini, imaju rokove koje moraju poštovati, imaju pravo na godišnje odmore, plaćene prekovremene sate i sve ono što imaju drugi zaposlenici. Razlika je u tome što digitalni nomadi biraju mjesto i vrijeme rada. Nisu fiksno povezani s lokacijom, poslodavca ili točno određeno vrijeme u danu kad moraju biti produktivni, što im omogućava veću slobodu pri radu i organizaciju rada prema vlastitim potrebama.

Kako žive digitalni nomadi u Hrvatskoj?

digitalni nomadU Hrvatskoj Zakon o strancima (N.N., br. 133/20.) definira digitalnog nomada kao državljanina treće zemlje koji obavlja posao putem komunikacijske tehnologije za vlastitu ili tuđu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj.

Privremeni boravak odobrava se na najdulje osamnaest mjeseci (moguće i kraće).

Ako je privremeni boravak odobren na razdoblje kraće od 18 mjeseci, državljanin treće zemlje može podnijeti zahtjev za produženje privremenog boravka najkasnije 60 dana prije isteka prethodno odobrenog boravka. U tom slučaju, produženje se može odobriti na najdulje 6 mjeseci.

Novi zahtjev za reguliranje boravka digitalnih nomada može se podnijeti 6 mjeseci nakon isteka prethodno odobrenog privremenog boravka za druge svrhe, boravka digitalnog nomada, spajanja obitelji ili životnog partnerstva s digitalnim nomadom, propisano je Zakonom.

Nije lako biti digitalni nomad

Iako se većini ovakav način rada može učiniti izuzetno pozitivnim i privlačnim, valja istaknuti nekoliko nedostataka digitalnog nomadstva. Ovakav način rada nije za svakoga i to treba jasno naglasiti.

Naime, na društvenim mrežama često se prikazuje idealizirana slika ovakvog načina rada, ali stvarnost može biti znatno zahtjevnija. Biti digitalni nomad znači biti neprestano izložen promjenama, nepoznatim kulturama, jezicima, zakonima i svakodnevnim logističkim izazovima.

Svaka nova destinacija donosi niz novih pitanja: gdje pronaći pouzdan internet, gdje boraviti, kako se snaći u lokalnom prijevozu, kako komunicirati s ljudima i riješiti administrativne ili tehničke poteškoće koje se mogu pojaviti.

Osim toga, nomadski način života često podrazumijeva određenu razinu samoće, udaljenost od obitelji i prijatelja, kao i nestabilnost prihoda ako osoba radi kao freelancer ili vodi vlastiti posao. Ovakav stil života zahtijeva visoku razinu prilagodljivosti, samodiscipline i emocionalne stabilnosti kako bi se dugoročno mogao održavati.

Ovo su nedostaci

digitalni nomad, nedostatciŽivot u pokretu, kakav vodi digitalni nomad, nije za svakoga jer najčešće uključuje više stresa nego stacionirani način života. Stres proizlazi iz stalne brige oko pronalaska novih lokacija za boravak, SIM kartica za korištenje, najboljih trgovina za kupovinu namirnica, smještaja i slično.

Sve to može postati previše za podnijeti jer život postaje složeniji, zahtijeva više truda i sve se mora ponovno organizirati na svakoj novoj lokaciji. Povezivanje s klijentima u različitim vremenskim zonama ili rad za poslodavca koji posluje prema fiksnoj vremenskoj zoni također može biti stresno kada ste stalno u pokretu i mijenjate vremenske zone. Osim toga, takav način života može negativno utjecati na raspored spavanja te posljedično na društveni život.

Osim toga, može biti izazovno prihvatiti činjenicu da ste odgovorni sami sebi i da niste na godišnjem odmoru, osobito kada tek počinjete raditi na daljinu. Unatoč promjeni okruženja, morate uložiti jednaku količinu rada kao i prije.

Mnogi digitalni nomadi dožive burnout zbog nedostatka ravnoteže između poslovnog i privatnog života te često rade previše upravo zbog niske učinkovitosti. S druge strane, neki se previše prepuste atrakcijama i izletima, što također loše utječe na posao. Postizanje zdrave ravnoteže između rada i slobodnog vremena jest moguće, ali njezino održavanje zahtijeva dosljedan trud i samodisciplinu.

Izvor fotografija: Canva, Unsplash

LinkedIn

LinkedIn
Zapratite nas na LinkedIn-u
https://www.linkedin.com/company/posao-hr

Ponedjeljak, 28.07.2025. / mup.gov.hr