Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Sukob ili konflikt na radnom mjestu je gotovo neizbježan. Bilo koja situacija u kojoj živite, radite i surađujete s drugima podložna je sukobima.
Budući da se radna mjesta sastoje od zaposlenika s različitim podrijetlima, osobnostima, mišljenjima i svakodnevnim životnim okolnostima, nesuglasice su naprosto neizbježne.
Kako biste ih uspješno prevladali, ključno je razumjeti zašto do njih dolazi i koje su vam opcije za njihovo rješavanje.
Ipak, ističemo da bi potpuno izbjegavanje konflikta bilo neprirodno i u konačnici nezdravo za kolektiv. Naime, umjerena razina neslaganja može ukazivati na to da organizacija dobro funkcionira.
Razlike u mišljenjima oko zadataka i projekata su neizbježne i ne bi ih trebalo ignorirati. Važno ih je jasno izraziti, jer jedino tako možemo doći do dubljeg razumijevanja problema i u konačnici pronaći rješenje.
Glavni razlozi za konflikt na poslu
Kako navodi Harvardska poslovna škola, uobičajeni razlozi za sukobe na radnom mjestu mogu uključivati: nesporazume ili loše komunikacijske vještine, razlike u mišljenjima ili osobnosti, ukorijenjene predrasude ili stereotipe, razlike u stilovima učenja ili obrade informacija te generalno (i možda najčešće) - percepcija nepravde
Potonje može biti glavni okidač za konflikt na poslu jer direktno utječe na osjećaj vrijednosti, motivaciju i međuljudske odnose zaposlenika. Konkretnije, kada pojedinci osjećaju da su zapostavljeni, nepravedno tretirani ili da drugi imaju privilegiran položaj, to može izazvati frustraciju, ljutnju i pad povjerenja u sustav ili nadređene.
Takvi osjećaji brzo prerastaju u otvoreni sukob, osobito ako se ignoriraju ili neadekvatno adresiraju.
Kako riješiti konflikt na poslu?
Prilikom rješavanja sukoba možete primijeniti različite strategije, a odabir prave ovisi o konkretnoj situaciji. Ponekad je korisno primijeniti hibridni pristup, koji kombinira elemente dviju ili više strategija. Stručnjaci s Harvarda ističu nekoliko načina koje u nastavku detaljno opisujemo.
1. Popuštanje
Ova strategija uključuje to da jedna strana pristane na zahtjeve druge kako bi se izbjegle daljnje nesuglasice. Na primjer, ako se dva zaposlenika ne slažu oko pristupa projektu, zaposlenik nižeg ranga može odlučiti prepustiti odluku onome s više iskustva.
Iako ovakav pristup može brzo smiriti napetosti, postoji rizik da sukob ostane nerazriješen i ponovno ispliva na površinu. U tom slučaju, zaposlenik koji stalno popušta može s vremenom osjetiti frustraciju, preopterećenost ili čak burnout, što može negativno utjecati na njegovu produktivnost i angažman.
2. Izbjegavanje
Riječ je o strategiji koja je najprikladnija u onim situacijama kada vam odnos s drugom stranom naprosto nije toliko važan.
Konkretnije, ako vam neki postupak ili odluka (koja se ne odnosi direktno na vas) zasmetaju ili držite da je neutemeljena, ako vas to osobno dugoročno ne dira, ponekad je najbolje ne reći ništa i naprosto izbjeći konflikt.
Ipak, u radnom okruženju, gdje su ciljevi obično važni i gdje vam je stalo do održavanja dobrih odnosa s kolegama, izbjegavanje konflikta na poslu može imati negativne posljedice.
3. Kompromis
Kao i u svakom odnosu, kompromis je strategija rješavanja sukoba u kojoj obje strane svjesno odustaju od dijela svojih potreba kako bi postigle dogovor. Ova strategija se često naziva "win-some, lose-some" ili čak "gubitničkom" strategijom, jer nijedna strana u potpunosti ne ostvaruje svoj cilj.
Kompromis je prikladan kada su i važnost cilja i odnosa umjerene. Odnos vam je važan, ali ne toliko da biste u potpunosti zanemarili svoje ciljeve kao što je to slučaj kod popuštanja.
Osim toga, kompromis zahtijeva sposobnost sagledavanja šire slike i spremnost da ostavite po strani ponos, svjesni da nećete dobiti sve što želite, ističu stručnjaci.
4. Suradnja
Strategija suradnje potiče obje strane da zajednički rade na pronalaženju rješenja koje je zadovoljavajuće za sve, bez potrebe za odricanjem ili žrtvovanjem interesa. Ova metoda je najučinkovitija kada su obje strane spremne iskreno govoriti o svojim razlikama i posvećene postizanju dogovora koji uvažava potrebe svih uključenih.
Suradnja često pretvara rješavanje sukoba u pozitivno iskustvo, jer omogućuje dublje razumijevanje, jača međusobno povjerenje i dugoročno poboljšava odnose.
5. Rješavanje problema
Kako smo ranije pisali, ako se u sukobu zaista teži pronalasku rješenja, a ne samo ublažavanju razlika u mišljenjima, tada dolazimo do zanimljivog fenomena koji se često naziva kreativnim sukobom. U takvim situacijama sukob ne mora biti prepreka, već prilika za razvoj kvalitetnijih i učinkovitijih rješenja.
Proces tada obično uključuje sljedeće korake:
-
Uključene strane zajednički nastoje jasno definirati problem i usuglasiti ciljeve koje žele postići rješavanjem tog problema
-
Tim razvija više mogućih rješenja, analizirajući prednosti i nedostatke svakog od njih
-
Na kraju, donosi se odluka o najboljoj opciji, utvrđuje se plan djelovanja i način njegove provedbe
Ovakav pristup ne samo da pomaže u razrješenju konflikta, već potiče suradnju, kreativnost i konstruktivno razmišljanje unutar tima.
Što ako dođe do konflikta s kolegom?
Kad dođe do nesuglasica, lako je upasti u zamku osobne zamjerke. Drugim riječima, vrlo je lako pomisliti da određeni kolega baš nas napada ili minira.
Ipak, kada je riječ o konfliktu na poslu uzrok je rijetko stvar osobne prirode. Većinom su to različiti interesi, nesporazumi ili vanjski pritisci (npr. rokovi, stres, loša komunikacija s nadređenima).
Umjesto da reagirate emotivno ili se povučete, pokušajte razgovor usmjeriti na zajednički cilj.
Primjerice recite otvoreno: “"Mislim da imamo različita viđenja oko toga kako riješiti ovaj zadatak, ali vjerujem da oboje želimo da posao bude kvalitetno odrađen. Želiš li da sjednemo na kavu i zajedno pokušamo pogledati kako najbolje to napraviti?"
Konflikt na poslu i dosadni kolega
U svakom radnom okruženju može se pojaviti kolega čije ponašanje ponekad može biti naporno ili ometajuće. Ključ uspješnog suočavanja s takvom situacijom leži u postavljanju jasnih, ali ljubaznih granica. Važno je razgovarati otvoreno i iskreno, ali pritom ostati profesionalan.
Primjerice, možete reći: „Razumijem da ti treba pomoć, ali trenutno sam zauzet i ne mogu ti se u potpunosti posvetiti. Možemo li dogovoriti prikladniji trenutak?“
Takav pristup pokazuje poštovanje prema kolegi, a istovremeno štiti vaše radno vrijeme i koncentraciju. No, ako se problemi nastave, preporučuje se uključivanje nadređenih ili odjela za ljudske resurse.
Izvor fotografija: Canva, Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
