Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Isto se pravo navodi i u Ustavu Republike Hrvatske, članak 56., prema kojemu svaki radnik ima pravo na tjedni odmor, kao i na plaćeni godišnji odmor. Pritom se tih prava, čak i ako to želi, naprosto ne može odreći.
Međutim, uvjet za puni godišnji odmor, koji je također propisan Zakonom o radu, ostvaruje se tek nakon šest punih mjeseci neprekidnog radnog odnosa, ali kod istog poslodavca. To znači da, ako ste tek nedavno dobili novi posao, vrlo vjerojatno nećete moći dobiti godišnji za ovo ljeto. Ipak, potonje je podložno internom dogovoru između djelatnika i poslodavca pa u svakom slučaju savjetujemo da pitate svog nadređenog.
Važno je da pritom pristupite iznimno profesionalno kako ne bi ostavili dojam da ste se tek zaposlili, a već tražite slobodne dane.
Znate li koliko imate dana godišnjeg odmora?
Oni koji, pak, kod istog poslodavca rade dulje od šest mjeseci - u niskom su startu. Kalendar se pažljivo proučava u potrazi za praznicima i neradnim danima koje je moguće spojiti s godišnjim odmorom, čime se lako može dobiti koji dan odmora više bez trošenja dana godišnjeg.
Naime, prema Zakonu o radu, blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, kao i dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora
Cilj je svima isti — uz što manje dana službenog godišnjeg odmora osigurati što duži predah od posla.
Inače, minimalno trajanje plaćenog godišnjeg odmora varira od 20 do 24, ovisno o tome kako je vaš poslodavac rasporedio radni tjedan - na pet ili šest radnih dana.
Dodatne slobodne dane možete dobiti ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo prema određenim kriterijima, poput godina staža, broja djece, složenosti poslova i slično.
Osim toga, ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate zakonsko pravo na dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora.
Umirovljenici i sezonci imaju pravo na godišnji
Umirovljenici zaposleni na pola radnog vremena imaju jednaka prava kao i radnici koji rade puno radno vrijeme.
Nema razlike ni kada je riječ o pravima vezanima uz puno ili nepuno radno vrijeme, što je posebno važno kada se radi o pravu na godišnji odmor, piše Mirovina.hr.
Ako radite sezonski, imate također pravo na godišnji odmor. Nakon mjesec dana ostvarujete 1,66 dana godišnjeg odmora, odnosno pet dana za tri mjeseca.
Konkretnije, radnik kojem je ugovor na određeno trajao šest mjeseci i kojem poslodavac ne produži ugovor, nema pravo na puna četiri tjedna godišnjeg odmora, već samo na razmjerni dio, odnosno dvanaestinu ukupnog godišnjeg odmora. Isto vrijedi i za sezonske radnike — kada im istekne ugovor o radu na određeno za obavljanje stalnih sezonskih poslova, imaju pravo isključivo na proporcionalni dio godišnjeg odmora.
Pritom, ako sezonski radnik nije u vrijeme dok je radio iskoristio godišnji odmor, poslodavac mu prema odredbama Zakona o radu treba isplatiti naknadu.
Godišnji odmor i nagli otkaz
Zakon o radu jasno definira i pravo na godišnji odmor u slučaju otkaza ili prekida radnog odnosa uopće.
“U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora”, stoji u Zakonu. Pritom se naknada iz ovog stavka određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Nadalje, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Uz godišnji odmor imate pravo i na slobodne dane
Osim prava na godišnji odmor, radnici tijekom godine mogu koristiti i plaćeni dopust za određene osobne situacije. Najčešće se odobrava u slučaju vjenčanja, rođenja djeteta, preseljenja, ozbiljne bolesti ili smrti u obitelji.
Zakonom je predviđeno do sedam dana plaćenog dopusta godišnje za te potrebe, no poslodavac može omogućiti i više dana ako je to propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili samim ugovorom o radu.
Također, radnici imaju pravo na plaćeni dopust i za darivanje krvi, i to najmanje jedan dan za svako darivanje.
Izvor fotografija: Canva, Pexels
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
