Jedan je od sustavno najpopularnijih fakulteta u Hrvatskoj, ali i šire. Svake ga godine upiše više od 500 novih studenata, a navala pri upisima je gotovo konstantna iz godine u godinu. Riječ je, naime, o Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu.
Jedan od najpopularnijih fakulteta
Za ilustraciju, ovaj je fakultet prošle godine ostvario izniman rezultat već na ljetnom upisnom roku kada je upisano 506 novih studenata, čime je zapravo potvrđen snažan i stabilan interes za inženjerska zanimanja u Hrvatskoj.
Konkretnije, upisna je kvota bila u potpunosti popunjena već u prvom segmentu prijava s tek nekoliko naknadno oslobođenih mjesta koja su naposljetku ipak bila popunjena za vrijeme jesenskog roka. Radi se o jednom od najboljih rezultata u povijesti FSB-a koji odražava širi pozitivni trend porasta interesa mladih za STEM područja u Hrvatskoj.
Fakultet strojarstva i brodogradnje nadilazi očekivanja
Na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu studenti mogu već na prijediplomskoj razini birati između nekoliko temeljnih smjerova: strojarstva, brodogradnje, zrakoplovnog inženjerstva, uz svemirsku tehniku te mehatronike i robotike. Posebnost studija strojarstva jest što se na trećoj godini dodatno razgranava u deset užih usmjerenja, čime studentima omogućuje blaže profiliranje prema specifičnim područjima struke.
S druge pak strane, studiji brodogradnje, zrakoplovnog inženjerstva te mehatronike i robotike nemaju formalna usmjerenja, već studenti svoje interese oblikuju kroz izbor kolegija.
Takva struktura nastavnog programa osigurava nužnu širinu stručnog obrazovanja, koja prvostupnika inženjeru strojarstva, brodogradnje, zrakoplovnog inženjerstva te mehatronike i robotike osposobljava za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogućujući pri tome i zadovoljavanje individualnih interesa i sklonosti pojedinaca, navode na službenim stranicama FSB-a.
Na diplomskoj razini studij se pak nastavlja kroz različite specijalizirane smjerove, koji produbljuju prethodno stečena znanja i omogućuju usavršavanje u odabranom području, bilo za rad u industriji ili nastavak akademske karijere.

Strojarstvo kao poseban studij
Jedan od popularnijih smjerova na FSB-u svakako je studij strojarstva koji mnogi shvaćaju kao studij koji nadilazi klasično shvaćanje strojarstva. Naime, uz temeljno područje mechanical engineeringa, ovaj studij obuhvaća i discipline koje su na mnogim svjetskim sveučilištima zasebni studiji, poput materijalike, proizvodnog inženjerstva i organizacije proizvodnje.
Takav pristup omogućuje obrazovanje stručnjaka osposobljenih za razvoj, projektiranje, konstrukciju, proizvodnju i održavanje različitih tehničkih sustava, od strojeva i vozila do energetskih i proizvodnih postrojenja. Studenti se također pripremaju za rad na modeliranju i simulaciji procesa, u području energetike i brodskih sustava, kao i u automatizaciji, robotici, kontroli kvalitete te upravljanju i unapređenju proizvodnih procesa, uz snažan naglasak na suvremene tehnologije i računalnu podršku.
Kako bi obuhvatio tako širok spektar znanja, prijediplomski studij se tijekom školovanja postupno usmjerava kroz niz specijalizacija. Studenti tako mogu razvijati kompetencije u područjima poput automobilske i transportne tehnike te brodostrojarstva, ali i cjevovodnih sustava, energetike i zaštite okoliša te održivog toplinskog i procesnog inženjerstva.
Nadalje, na raspolaganju su i smjerovi usmjereni na industrijsko inženjerstvo i menadžment, proizvodno inženjerstvo te inženjerstvo materijala, kao i konstruiranje i mehaničku analizu te inženjersko modeliranje i računalne simulacije, čime studenti dobivaju mogućnost profiliranja prema vlastitim interesima unutar struke.
Studij brodogradnje
Sličan pristup ima i drugi popularan smjer. Naime, studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje temelji se također na multidisciplinarnom pristupu koji povezuje brodogradnju sa strojarstvom, elektrotehnikom i računarstvom, uz snažno oslanjanje na suvremene digitalne tehnologije.
Program je usmjeren na obrazovanje inženjera općeg profila osposobljenih za projektiranje, gradnju, opremanje i održavanje brodova i drugih pomorskih sustava. Kroz kombinaciju teorijske nastave i rada na suvremenoj laboratorijskoj opremi, studenti stječu široka i primjenjiva znanja koja im omogućuju brzo zapošljavanje te uspješno suočavanje s izazovima u području brodogradnje i pomorskih tehnologija.
Poznato je da su brodograđevni stručnjaci s diplomom FSB-a radili i rade na najsloženijim projektima u RH i diljem svijeta.

Zapošljivost nakon ovog studija
Zapošljivost diplomiranih inženjera, uključujući one sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje, u pravilu je iznadprosječna, no nije potpuno lišena izazova. Naime, na razini Europske unije kontinuirano raste potražnja za visokoobrazovanim tehničkim kadrom, što potvrđuje i podatak da je broj zaposlenih istraživača i inženjera u EU-u dugoročno u porastu.
Valja istaknuti i da je Europska komisija nedavno utvrdila 42 deficitarna zanimanja u sektoru zdravstva, inženjerstva, građevinarstva, turizma i prometa. Na popisu se uz vozače kamiona, tramvaja i autobusa nalaze i medicinske sestre, medicinski radnici, kao i inženjeri, razvojni inženjeri softvera i analitičari sustava te brojni drugi.
Osim toga, iako interes za STEM područja raste i broj upisanih studenata je relativno visok, samo manji dio njih nastavlja obrazovanje na doktorskoj razini. Primjerice, 2023. godine u STEM programe bilo je uključeno 28,6 posto studenata, što je iznad prosjeka Europske unije od 26,9 posto, ali i dalje ispod ciljanih 32 posto koje EU planira dosegnuti do 2030. godine.
Treba se osvrnuti i na kontekst ubrzanih promjena na tržištu rada i ne zaboraviti spomenuti i utjecaj umjetne inteligencije. Naime, AI i digitalizacija u velikoj su mjeri povećali potražnju za stručnjacima koji razumiju složene tehničke sustave i mogu ih razvijati, nadzirati i unapređivati. Kako smo ranije pisali, umjetna inteligencija pritom ne zamjenjuje inženjere u klasičnom smislu, već mijenja prirodu njihova posla. Odnosno, rutinski zadaci se automatiziraju, dok raste potreba za kreativnim rješavanjem problema, interdisciplinarnim znanjem i sposobnošću rada s naprednim alatima.
Ipak, određeni rizici postoje za one koji se ne prilagođavaju novim tehnologijama. Inženjeri koji ostaju isključivo na tradicionalnim metodama rada mogli bi se suočiti s padom konkurentnosti na tržištu rada.
Izvor fotografija: Canva, Pexels



