Prijava
Traži
Asertivna osoba bori se za svoja prava ne ugrožavajući pritom prava drugih ljudi. To ne znači da će ona uvijek dobiti ono što želi, ali će uvijek otvoreno i pošteno izraziti svoje želje i očekivanja. Asertivnim ponašanjem izbjegavamo negativne posljedice.
Zamislite situaciju... Dijelite ured s kolegicom koja stalno po sobi ostavlja nered. Vi se trudite održavati bar kakav - takav red, a onda ona jednog dana ude i kaže: Pa ovdje je pravi svinjac! Što je od navedenog najbliže onom što biste joj rekli?
a) Da ti nisi takva svinja, ni ovdje ne bi bio svinjac!
b) Potrudit ću se to malo bolje održavati.
c) Dvije smo koje ne vole raditi u svinjcu. Morali bismo dogovoriti raspored pospremanja.
Odgovor "a" je agresivan odgovor. Agresijom čovjek ostvaruje svoje potrebe ne vodeći pritom računa o potrebama drugog. Potreba biva zadovoljena, osobito ako je onaj tko agresiju primjenjuje jači i/ili ima veću moć od "žrtve". No, kakvi su njihovi kasniji odnosi? Kakvi se osjećaji javljaju na objema stranama? Ne čeka li žrtva priliku za osvetu, bar u obliku kakva pakosna trača?
Drugi je odgovor tzv. neasertivni odgovor. Neasertivno se ponaša osoba koja zanemaruje ili tek u drugi plan stavlja vlastite potrebe, a na račun tuđih. Dobro, dragi, samo ti gledaj utakmicu. Ja, doduše napeto pratim seriju na drugom programu, no dok ti gledaš, ja ću malo glačati i krpati. I tomu slično. Ako svoje mišljenje i svoje potrebe ne iskažemo otvoreno, drugima omogućujemo da prijeđu preko njih i tako kršimo vlastita prava. Sve što druga osoba misli je u redu. Sve što mi mislimo nije važno. Iznutra bjesnimo, izvana se to ne vidi. Na taj način drugoj osobi šaljemo poruku kako ne mora voditi računa o našim osjećajima. Spremni smo na sve, samo da ugodimo drugima i izbjegnemo konflikt bez obzira na cijenu.
Odgovor "c" je asertivna ili "ja" - poruka. Govoreći tako dajemo drugome do znanja da čujemo što nam govori, da razumijemo njegovu potrebu, ali da se želimo zauzeti i za sebe: pošteno iskazujemo svoje osjećaje, svoja prava i - spremni smo za dogovor.
PRETJERANO RAZMIŠLJANJE O PRAVIMA DRUGIH
Mnogi ljudi su tjeskobni, depresivni i nesretni iz jednostavnog razloga: ne znaju se izboriti za svoja prava. Za njih se kaže da su "odveć socijalizirani". Dok nedovoljno socijalizirana osoba malo poštuje zakon i prava drugih ljudi, odveć socijalizirana osoba vodi računa i o zakonima i o onomu što misli da su prava drugih više nego što je potrebno. Ovakva osoba je pretjerano inhibirana, ispravna, sramežljiva, bojažljiva i oprezna. Najviše problema ovakvi ljudi imaju kada trebaju tražiti od drugih nešto što žele (zahtjev) ili kada trebaju tražiti da drugi prestanu činiti nešto što im se ne dopada (pritužba). Mnogi, inače dobro prilagođeni ljudi, imaju izuzetnih problema kada od drugih trebaju nešto zatražiti ili se pritužiti na njihovo ponašanje.
Teško im je zatražiti od prijatelja i najmanju uslugu, susjedi ih po cijele noći maltretiraju preglasnom glazbom, poznanici im ne vraćaju stvari koje su posudili, u restoranu bez pogovora jedu jelo koje im je konobar donio umjesto onoga koje su naručili, satima traže nepoznatu ulicu umjesto da pitaju prvog prolaznika ... Vjerojatno i sami možete dodati još stvari na ovu listu.
POSLJEDICE NEASERTIVNOG, AGRESIVNOG I ASERTIVNOG PONAŠANJA
Posljedice neasertivnosti
Napomenimo odmah: mi ne namećemo nijedan način ponašanja kao univerzalan i uvijek vrijedan. Svatko je slobodan odabrati način koji želi. Ovdje, međutim, govorimo o zauzimanju za vlastite potrebe kao o važnom načinu razvijanja samopoštovanja. Prema definiciji, to, doduše, omogućuje i agresivnost, pa ako njezine posljedice negativno ne utječu na vaše samopoštovanjc - nemamo ništa protiv toga da ih poberete. Češći je ipak slučaj da se ljudi s manjkom samopoštovanja ponašaju neasertivno, da ne znaju reći "ne" i da se onda, povratno, osjećaju još lošije.
Koliko ste puta prešutjeli ono što ste htjeli reći, a samo zbog toga što ste:
- Mislili kako to nije dovoljno važno da biste rekli?
- Mislili kako to druge ljude vjerojatno uopće ne zanima?
- Mislili kako će druga osoba, ako joj je do vas dovoljno stalo, i sama vidjeti/pogoditi što vam je i kako vam je?
- Mislili kako je bolje ne zamjerati se ljudima?
- Mislili kako ćete se zbog onoga što kažete jednostavno osmarmotiti; kako ste se osjećali nakon što je npr. netko drugi rekao ono što ste i sami mislili, a što se pokazalo sjajnom zamisli, duhovitom primjedbom, pametnim prijedlogom?
Dakle, imate potpuno pravo ponašati se neasertivno. Na taj način nećete naškoditi drugima, ali im nećete učiniti niti nešto posebno dobro. Jedina osoba kojoj zaista nanosite štetu ste - vi sami. Prva vrsta štete je emocionalne prirode. Kada se ponašate neasertivno, vjerojatno niste baš zadovoljni sobom. Veća je vjerojatnost da sebe u takvim trenucima čak i mrzite. Znate što ste trebali učiniti, ali jednostavno niste mogli. U takvim trenucima vaše samopoštovanjc vjerojatno je jednako nuli. Fiziološke posljedice također ne možete izbjeći. Potiskivanje ljutnje i bijesa može dovesti do različitih psihosomatskih bolesti kao što su glavobolje, čir na želucu, visoki krvni tlak i različite kožne bolesti. Ni na socijalnom planu vaše perspektive nisu sjajne. Ljudi ne vole "beskičmenjake". U početku ih žale, onda im počinju ići na živce, a na kraju ih otvoreno preziru. Vaši prijatelji vrlo brzo uviđaju da niste iskreni, jer nikad ne Ližete što mislite i kako se osjećate.
Isplati li se?
Kupili ste gomilu bespotrebnih stvari jer prodavaču koji se pojavio na vratima niste mogli reci ne; vaš novi fen ne radi dobro, ali se niste usudili tražiti da ga zamijene; u trgovini vam uzvraćaju manje novca, ali se nikad ne pritužite; dosađujete se u posjetima ljudima koje uopće niste htjeli posjetiti; susjedov "mali nestašni anđeo" razbio vam je već dva prozora; kolega na poslu vam je već dvije godine dužan veću svotu novca; šef vam daje posla za dvojicu - bijesni ste na sebe, osjećate se jadno i bijedno, boli vas želudac... Isplati li se?
Moja temeljna asertivna prava - Imam pravo:
- Djelovati tako da promičem svoj ugled i samopoštovanje, sve dok time ne ugrožavam prava drugih ljudi
- Tražiti ono što želim - čak i ako to nekad ne dobijem
- Izreći svoje ideje - čak i kad ljudi misle da su glupe
- Na svoje osjećaje - čak i kad drugi misle da se ne bih trebao tako osjećati
- Griješiti - osobito ako sam učinio sve što sam mogao
- Pokušavati uvijek iznova - čak i ako drugi misle da neću uspjeti
- Predomisliti se ponekad - čak i ako drugi misle da to ne bih trebao
- Biti tretiran s poštovanjem - čak i kada se kritizira neki moj postupak
- Reći nekada "ne" - i ne osjećati zbog toga krivicu
- Žaliti se kada nešto nije pošteno - čak i kad to moram progutati
- Biti ponosan na svoje uspjehe - čak i ako to uznemiruje ljude od kojih sam bolji
Posljedice agresivnosti
Neki ljudi uspiju se vrlo dobro izboriti za svoja prava - agresivnošću. Vjerojatno ne moramo opisivati kako se ponaša agresivan čovjek.. Možda smo ponekad i zavidjeli takvoj osobi. Pa kako i ne bismo, ona se tako dobro zna brinuti za sebe. I takvo ponašanje ima mnogobrojne negativne posljedice, iako one nisu uvijek odmah vidljive. Agresivna osoba bori se za svoja prava pod svaku cijenu, ne vodeći računa o pravima drugih ljudi. Zbog toga drugi ljudi postaju ogorčeni i mogu svoju ogorčenost okrenuti protiv takve osobe. Agresija obično izaziva agresiju, pa takvo ponašanje može biti i opasno. O tome kako agresivna osoba nema puno prijatelja - ne treba ni govoriti.
Posljedice asertivnosti
Kao što smo već napomenule, asertivna osoba bori se za svoja prava ne ugrožavajući pritom prava drugih ljudi. To ne znači da će ona uvijek dobiti ono što želi, ali će uvijek otvoreno i pošteno izraziti svoje želje i očekivanja. Asertivnim ponašanjem izbjegavamo negativne posljedice neasertivnosti i agresivnosti, te iskazujemo svoju slobodu izbora i prihvaćanje odgovornosti za svoje ponašanje. Zadobivamo poštovanje drugih ljudi, a i vlastito.
KAKO POVEĆATI VLASTITU ASERTIVNOST?
To sigurno ne možemo napraviti od danas do sutra. Neasertivno i agresivno ponašanje smo učili godinama i ne možemo ga promijeniti preko noći. Osim toga, nagle promjene u ponašanju mogu izazvati negativne posljedice i u nas i u onih ljudi s kojima smo u kontaktu. Stoga je bolje polako, ali sigurno.
- Otkrijte u kojim situacijama i prema kojim ljudima se ponašate neasertivno
- Promatrajte asertivno ponašanje druge osobe
- Vježbajte u mašti; pokušajte zamisliti sebe kako se ponašate asertivno
- Odaberite situaciju koju sami možete izazvati ili koja vam se često događa, pa ju vježbajte s prijateljem
- Pokušajte u stvarnoj životnoj situaciji
- Nemojte odustati
Kad ste svladali jednu situaciju, odaberite drugu koja vam je nešto teža. Najteže ipak ostavite za kraj. Nemojte prelaziti na drugu situaciju dok potpuno ne svladate prethodnu, čak do razine da vam postane dosadna.
KADA (NE) BITI ASERTIVAN?
Sve što smo napisali o asertivnosti ne znači daje to jedini način ponašanja i da u svakoj životnoj situaciji moramo biti asertivni. U tom slučaju život bi nam se pretvorio u konstantnu borbu i pregovaranje. Stoga uopće ne moramo biti asertivni ako nam neke stvari nisu važne, ili ako se događaju rijetko. Kao što imamo pravo biti asertivni i zaštititi svoja prava, tako imamo pravo izabrati i neasertivnost.
Prema knjizi: Miljkovič, D., Rijavec, M. (2004.). Razgovori sa zrcalom - psihologija samopouzdanja. IEP-D2, Zagreb; tajnica.hr
