prava istina o eu: zapošljavanje

Radnici iz EU u Hrvatskoj će imati ista prava kao mi, bez ograničenja

Vozač autobusa ili tramvaja iz Bugarske ili Rumunjske u Zagrebačkom holdingu imao bi veću plaću.

Hoće li nediskriminacija stranaca pri zapošljavanju u Hrvatskoj automatski značiti i da zaposlenik ne mora dobro govoriti hrvatski jezik?

Hrvatski radnici moći će se zapošljavati u zemljama EU pod istim privremenim ograničenjima pod kojima su to pravo imali građani Poljske, Češke, Slovenije i drugih zemalja nakon proteklih dvaju proširenja. No građani EU od prvog dana hrvatskog članstva imat će potpuno ista prava pri zapošljavanju u Hrvatskoj kao i Hrvati. U završnim ispregovaranim stajalištima ne navodi se previše kakva će to ograničenja vrijediti za Hrvate koji žele raditi u EU. Mnogo se opširnije govori o pravima stranih radnika u Hrvatskoj.

Do dana ulaska Hrvatska će ukinuti obvezu stjecanja radnih dozvola za državljane EU i članove njihovih obitelji. Hrvatska “neće nametati obvezno zdravstveno osiguranje kao administrativnu formalnost za stjecanje prebivališta”. Građani EU neće morati plaćati zdravstveni doprinos HZZO-u nego će moći imati tzv. europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja, s kojom se mogu liječiti u Hrvatskoj, a trošak se naplaćuje njihovim osiguravateljima u matičnim državama. Hrvatska se obvezala da od prvog dana članstva u EU neće diskriminirati strance pri zapošljavanju, pa čak ni u javnoj upravi, pa i ako “nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, navodi se u dokumentima. To znači da stanovnik Murske Sobote u Sloveniji ili Nagykanizse u Mađarskoj može dobiti posao u gradskoj upravi Čakovca čak i ako svaki dan putuje od kuće.

Hoće li nediskriminacija stranaca pri zapošljavanju u Hrvatskoj automatski značiti i da zaposlenik ne mora dobro govoriti hrvatski jezik? U ispregovaranim stajalištima piše: “EU prima na znanje da je Hrvatska svjesna kako je, po sadašnjoj pravnoj stečevini EU, obvezno poznavanje jezika uvjet koji se može primijeniti samo u određenim okolnostima, od slučaja do slučaja, te da će se Hrvatska tome prilagoditi do dana pristupa”. A tko bi došao raditi u Hrvatsku? Primjerice, vozač autobusa ili tramvaja koji manje zarađuje u Bugarskoj ili Rumunjskoj mogao bi se zaposliti u Zagrebačkom holdingu, gdje je plaća veća. Inženjer koji je ostao bez posla u Grčkoj moći će se javiti na posao u HEP-u jer se u Hrvatskoj očekuju velika ulaganja u energetici novcem iz kohezijskih fondova EU.

Utorak, 20.09.2011. / vecernji.hr