Što je potrebno za zapošljavanje inozemnih radnika u Hrvatskoj?

Iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u ovome trenutku čini se da je nemoguće zaustaviti. Granice Europske unije su otvorene, no razmjena radnog stanovništva za sada nije dvosmjerni proces. Ipak, kroničan nedostatak radnika u građevinskom sektoru, te porast broja sezonskih poslova usred turističke sezone poslodavcima ne ostavlja izbor već su primorani privući inozemne radnike u Hrvatsku.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji, uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje), priloži sljedeće:

ispunjeni zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad (obrazac 9a)
fotografiju u boji veličine 35×45 mm
presliku važeće putne isprave
dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju
dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor
dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca
dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od 6 mjeseci)
EU plava karta izdaje se državljaninu treće države u obliku biometrijske dozvole boravka

Dokumentacija se podnosi policijskoj upravi/postaji prema mjestu boravišta, odnosno namjeravanog boravka stranca (alternativno, postoji mogućnost da stranac podnese zahtjev u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu RH) te policijska uprava/postaja odlučuje o tome hoće li se odobriti izdavanje dozvola.

Dozvole se izdaju na rok od godinu dana nakon čega postoji mogućnost produženja dozvole.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Hrvatskoj imaju odobren:

stalni boravak
međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom
privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita
privremeni boravak iz humanitarnih razloga
privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita
autonomni boravak
status redovitog učenika ili studenta kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa
privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja

Na sjednici Vlade RH održanoj 7. prosinca 2017. g. donesena je Odluka Vlade RH o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Kvota za novo zapošljavanje državljana trećih zemalja (države koje nisu članice EU ili potpisnice Sporazuma o osnivanju Europskog gospodarskog prostora) iznosi nešto više od 21 tisuće dozvola. Više od pola ukupne kvote odnosi se na građevinarstvo, a malo više od petine (4660 dozvola) na turizam i ugostiteljstvo.

Imajući ove informacije na umu, jedno je sigurno: u Hrvatskoj posla ima i potrebe za kvalitetnom radnom snagom su velike. Hrvatska je zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama idealno podneblje za razvoj turizma i investicija koje sa sobom nose otvaranje novih radnih mjesta.

S druge strane, žalosti činjenica da u potrazi za poslom mladi ljudi napuštaju svoj dom i pritom ne ostavljaju poslodavcima izbor nego da radnu snagu uvoze. Ipak, nadamo se da će u bliskoj budućnosti trend masovnog iseljavanja ostati samo uspomena i da će mladi i radno sposobni ljudi ostati raditi u zemlji u kojoj su rođeni.

Do tada, radna snaga temeljit će se na inozemnim radnicima koji su u Hrvatskoj prepoznali potencijal za stjecanje dragocjenog radnog iskustva.

Tagovi: strani radnici, zapošljavanje stranaca, pravila, zakonodavstvo, kvote zapošljavanja

Srijeda, 11.04.2018.