Vođa organizator i dezorganizator

Vođa organizator i dezorganizator

Svaki manager u načelu ima dva glavna zadatka. Prvi je objasniti svojem timu sadašnjost, odgovoriti na pitanje gdje smo, s kojim se problemima suočavamo i kako ih valja rješavati. Drugi zadatak vođe nadovezuje se na to.

Manager mora članovima tima iznijeti svoju viziju budućnosti koja može značiti  drastični odmak od te sadašnjosti. Pogledamo li ovu dilemu sa sasvim praktične  strane, dobar vođa treba naizmjence biti organizator i dezorganizator svojeg  sustava. S jedne strane on brine o tome da sve funkcionira kako treba, a s druge strane zadatak mu je uvoditi stalne promjene koje će postojeći sustav i njegovu organizaciju permanentno mijenjati.

Upravljanje sustavom

Istodobno optimiziranje postojećeg sustava i potreba da se on razori i stvori novi, bolji sustav jedan je od najvećih izazova svakog managera. Većina vođa  istinski vjeruje u činjenicu da se svaki sustav mora  mijenjati i da jedino  stalnim promjenama možemo osigurati njegov opstanak i dugoročni razvoj. No dok  još radi, stari sustav mora biti maksimalno efikasan. Ne možemo ga uništiti prije nego što smo osmislili i stvorili novi koji će ga zamijeniti. Upravljanje svakim sustavom sastoji se, dakle, od dva sukobljena zadatka: ovladavanje  sadašnjošću i kreiranje budućnosti. Ovladati sadašnjošću znači kvalitetno, efikasno i djelotvorno upravljati postojećim procesima u organizaciji. Iako  ćemo svaki sustav s vremenom morati mijenjati, u međuvremenu, dok se promjena  ne dogodi, želimo da djeluje što efikasnije, profitabilnije i uspješnije. Zato  u svakoj organizaciji valja razviti dvije vrste pristupa poslu ili dvije  strategije: prvoj strategiji zadatak je osigurati optimalno upravljanje postojećim sustavom, a drugoj je zadatak razoriti postojeći sustav i uvesti novi, bolji sustav.

Istraživanja hrvatske gospodarske prakse pokazala su da većina tvrtki ili nema strategije, ili ima jednu strategiju, jedan plan, jedan način funkcioniranja organizacije i jedan kontrolni sustav koji obuhvaća i postojeće poslovanje i  budući razvoj. Mogu li oba zadatka živjeti pod istim krovom?

Vođa: organizator ili dezorganizator

Da bi ovladao sadašnjošću vođa mora biti organizator. Da bi ovladao budućnošću, vođa mora biti dezorganizator. Ponekad je nemoguće obje uloge naći u istoj osobi. Zato se u mnogim sustavima jedan manager bavi održavanjem, razvojem i optimizacijom postojećeg sustava i njegovih procesa, a drugi manager priprema razvoj novih proizvoda, novog sustava i novih procesa koji će postojeće  ukinuti i “baciti u staro željezo”.

Efikasno upravljanje postojećim sustavom polazi od jasnog razumijevanja uzroka sadašnjeg uspjeha. Prepoznajući postojeće šanse i prigode, nastojimo djelotvorno iskoristiti raspoložive resurse za rješavanje aktualnih problema i definiranje prioriteta. S druge strane, efikasno upravljanje budućnošću polazi  od destrukcije postojećeg i traženja vizije na kojoj se treba temeljiti sutrašnji uspjeh. Umjesto produbljivanja današnjih, valja se usmjeriti na stvaranje sutrašnjih razvojnih prednosti i pripremanje potrebnih organizacijskih promjena.

Steven Jobs jedan je od osnivača tvrtke Apple Computers i pripada među žive legende informatike. Kao vizionar razvoja informacijsko-komunikacijskih  tehnologija bio je pravi majstor kreiranja budućnosti, prototip idealnog vođe  projekata razvoja tehnologije i novih generacija osobnih računala. Kad je  trebalo pokrenuti razvojni projekt, znao je okupiti i motivirati suradnike, osigurati njihov danonoćni rad i izvući iz njih zadnje atome energije, hraneći ih svojim beskonačnim entuzijazmom.

No čim su dobili sjajan novi proizvod, trebalo je iskoristiti šansu rastuće potražnje, uhodati procedure masovne proizvodnje, stabilizirati nabavu komponenti, osigurati redovitu dostavu na tržište, jednom riječju razraditi  efikasni sustav ovladavanja sadašnjošću. Jobsova motivacija za rad na takvim poslovima bila je ravna nuli.

Čim je završio projekt kompjutora Apple, izgubio je interes za pretvaranje inovacije u uspješan poslovni pothvat i posvetio svu energiju razvoju novog računala pod imenom Macintosh. Za suradnike je Jobs bio tipični primjer dezorganizatora koji ruši postojeće i gradi  novo. Kako je u međuvremenu trebalo ubrati plodove razvojnog rada i iskoristiti potencijal novih proizvoda, kompanija je dovela na kormilo Johna Skullyja, bivšeg managera Coca Cole. Jedan od njegovih prvih poteza bio je otjerati Jobsa iz tvrtke, jer je njegova manija dezorganiziranja i inoviranja bila previše destruktivna za budućnost kompanije.

Adekvatna dualna strategija

U svakoj uspješnoj i dugovječnoj tvrtci razdoblja inoviranja i promjene u prirodnom se ritmu smjenjuju s razdobljima stabiliziranja i mehaničkog rasta. Potrebno je razumjeti taj proces i popratiti ga adekvatnom dualnom strategijom, kako to zove glasoviti profesor managementa Derek Abell.

Ovo  nalikuje praksi dobrog nogometnog trenera koji, dok momčad napada i nastoji  postići zgoditak, glavnu ulogu daje vođi napada i najboljem strijelcu. No u  drugom poluvremenu, kad treba čuvati rezultat, zadatak vođenja preuzima golman ili ključni igrač obrane.

Dobar vođa morao bi biti u stanju prepoznati koja od ove dvije uloge u određenom trenutku razvoja njegovog sustava ima prioritet. Ako ju sam ne može dobro odigrati, mora naći adekvatnu podršku. Iz primjera kompanije Apple očito je da mnogi vođe ne mogu istodobno igrati ulogu organizatora i dezorganizatora. Ulazak u novi razvojni ciklus zbog toga često zahtijeva promjenu vođe, ponekad  i cijelog managerskog tima.

Više od dvije tisuće godina stara kineska knjiga  mudrosti ratovanja generala Sun Tzu između ostalog kaže da najteže stvari na  svijetu moraju biti načinjene dok su još lake, najveće stvari na svijetu moraju biti načinjene dok su još male.

Zato vođe planiraju na početku kad čine prave stvari. Tada su vizionari, usmjereni budućnosti i promjenama. No s druge strane, da bi mogli efikasno djelovati, vođe moraju  uspješno  upravljati  sitnim  i  mu-kotrpnim,  detaljnim  i  ponekad  dosadnim stvarima koje znače svakodnevne, rutinske i  ne  jako  motivirajuće  zadaće. Moderna managerska   znanost   oko   ove   dileme ponekad  gradi  temeljnu razliku  izmeñu managera  i  lidera.  Prvi  od  njih  upravlja “dosadnom”    svakodnevnicom,    nastojeći sve što obavlja raditi na pravi način. Drugi od njih radi strateške iskorake i inventivne promjene, rušeći postojeće rutine i gradeći neku novu stvarnost, radeći prave stvari.Bilo  kako  bilo, život  modernog  ma-nagera  sastoji  se  od  oba  zadatka,  što znači  da  valja  znati  kad  je  vrijeme  za kontinuitet, a kad za kvalitativne pro-mjene. U tom smislu, želimo li biti dugo-ročno  uspješni,  moramo  naučiti  kako  neki sustav organizirati, kao da će trajati vječno, a  nakon  toga  kako  ga  dezorganizirati  i  za-mijeniti novim, boljim sustavom.


Autor: prof. dr. Velimir Srića

Članak je presenen iz Poslovnog savjetnika

Ponedjeljak, 17.06.2019. / www.poslovni-savjetnik.com