Psihološko testiranje

Pozvani ste na psihološko testiranje? Prestanite trtariti, to je već dobar znak! Prije svega, psihološko testiranje baš nije jeftina procedura i ako vas je poslodavac već odlučio u nju uključiti, znači da ste ušli u vrlo uski krug odabranih kandidata. Naime, u prvom se krugu «eliminiraju» oni s nepotpunim ili nesuvislim prijavama (primjerice oni koji su promašili radno mjesto, tvrtku ili čak planetu). Dobro, to baš i nije utješno... Ali onda se od preostalih izdvajaju oni koji obećavaju, tj. one koje se isplati testirati i među kojima je budući sretni zaposlenik.

Što se sve «psihološki» ispituje? Ukratko: sposobnosti za obavljanje posla i osobine ličnosti, odnosno, u kojoj su mjeri one usaglašene s potrebama posla i radne sredine. Sad ćemo malo opširnije. Možda ste čuli kako za nekoga kažu da je jako pametan i sposoban za sve, a za nekog drugog da mu ništa u životu ne ide? E, to nema veze. Ne postoje ljudi koji su pametni i sposobni za sve niti oni kojima baš ništa ne ide. Svaki čovjek ima sklonosti i sposobnosti barem za neke stvari. Još samo da ih utvrdi i nađe načina kako će njima zaraditi. Neki testovi mjere opću inteligenciju (izraženu kroz kvocijent inteligencije – IQ), dok drugi mjere specifične faktore inteligencije. Za zahtjevn(ij)e su poslove najbolji prediktor testovi koji mjere opće i verbalne sposobnosti. Uspjeh u ostalim poslovima može se predvidjeti na temelju rezultata u testovima specifičnih sposobnosti - ovisno o vrsti posla. Primjerice, natječete li se za mjesto računovođe, vjerojatno ćete dobiti na rješavanje matematičko-logičke zadatke. Ako želite postati glasnogovornik, testirat će vam verbalnu inteligenciju, tj. koliko se dobro znate izraziti riječima i koliko ste brzo u stanju razumjeti druge, te tzv. interpersonalnu inteligenciju: kakvi ste u odnosu s drugima. Premda postoje različiti modeli inteligencije, danas se u praksi najčešće koristi Gardnerov model. Osim ove tri prethodno spomenute inteligencije u Gardnerovom modelu ih je još četiri: prostorna, tjelesna, glazbena i osobna (intrapersonalna). Na internetu je puno besplatnih «testova» koje možete riješavati onako za probu – osobito ako znate engleski. Ako ne znate, potražite primjere zadataka u našim, obično enigmatskim časopisima. Doduše, od toga nećete postati inteligentniji, ali barem ćete na pravom testiranju biti manje živčani. (Hm, ili više?) Onaj pravi test ne možete dobiti na uvid – čak ni kada ga riješite. S njima raspolažu samo psiholozi i profesionalana ih etika obvezuje na «škrtost». Od provaljenih testova baš ne bi bilo puno koristi. (A procedura izrade dobrog testa je vrlo dugotrajna i skupa.) Kao približna, prilično pouzdana mjera općih sposobnosti, može poslužiti i test opće kulture - opće informiranosti. Nezgoda je što se ni taj test ne može pokupiti na cesti (izgubili bi svaki smisao kad bi bili opće dostupni!) Gledajte kvizove, hodajte svijetom širom otvorenih očiju i ušiju.

Ni vrhunske sposobnosti neće vam pomoći da dobijete posao ako se na testu ličnosti pokaže da ste pretjerano neurotični, agresivni i konfliktni, opsjednuti sobom, nesavjesni ili pak – lažete. Ili sve to i još koješta u nekim čudnim kombinacijama. Najbolji savjet koji vam se tu može dati jest: budite iskreni. I neeemojte glasno prigovarati kako su pitanja glupa i da tko ih je sastavljao i kako se ponavljaju i tome slično. Vjerujte, svaka je riječ na pravom mjestu i ne pokušavajte taktizirati: u konačnici stvari nisu onakve kakvima se čine, pa je doista najjednostavnije biti iskren. A ako vas na kraju ipak ne prime na to radno mjesto, ne znači da vi ne valjate i da nikad nećete dobiti posao. Znači samo da se netko od ostalih kandidata bolje uklopio u ono što je poslodavac tražio. Nemojte se obeshrabriti!

Doc. dr. Dubravka Miljković
www.iep.hr

Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr nekretnine.net edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare